Pejanović: Privreda očekuje smanjenje poreza i doprinosa na zarade 1Foto: Pixabay/stevepb

Predsednica Srpske asocijacije menadžera (SAM) Stanka Pejanović rekla je danas da privrednici od Vlade Srbije u ovoj godini očekuju smanjenje poreza i doprinosa na zarade u meri u kojoj to ne bi ugrozilo makroekonomsku stabilnost.

Ona je na sastanku SAM-a sa članovima Fiskalnog saveta Vladimirom Vučkovićem i Nikolom Altiparmakovim rekla da su menadžeri organizovali sastanak da bi saznali šta je realna stopa rasta obzirom na to da se pominju različite stope, od tri do sedam odsto koliko je prognozirala Svetska banka.

„Nama je važno da znamo koliki se rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) očekuje u ovoj godini jer i privreda mora da koriguje planove i uradi rebudžetiranje“, rekla je Pejanović.

Vladimir Vučković je podsetio da je Fiskalni savet prognozirao da stopa privrednog rasta ne može biti veća od tri odsto.

„Bez obzira na postignute dobre rezultate fiskalne konsolidacije rast BDP ove godine ne može biti veći od tri odsto, osim ako bi se unapredila vladavina prava i rad institucija. Ako bi institucije države bile na nivou evropskih zemlja rast BDP bi mogao da dostigne pet odsto“, rekao je Vučković.

Drugi preteći faktor po rast BDP je, prema njegovim rečima, povećanje tekućeg platnog deficita koji je za 20 odsto veći u prvom tromesečju ove godine u odnosu na isti period prošle godine.

On je rekao da je Fiskalni savet prošle godine predlagao da se porezi i doprinosi na zarade sa spuste sa 63 na 60 odsto kako bi se rasteretila privreda i pripremila na eventualne šokove koji bi pokvarili i dobre fiskalne rezultate, ali da je Vlada prihvatila smanjenje od samo jedan odsto.

Vučković je rekao da treba rešiti problem državnih preduzeća i preispitati kvalitet javnih investicija jer „nisu sve iste“.

Istakao je da država nije prihvatila sugestije Fiskalnog saveta da se u budžetu odvoji više novca za komunalnu infrastrukturu jer pola vodovoda nema ispravnu pijaću vodu, nedostaje kanalizaciona mreža, a da je Beograd sa Novim Sadom jedini grad u Evropi koji ispušta neprečišćenu vodu u Savu i Dunav.

„Izgradnja puteva, vodovoda, kanalizacije, telefonskih linija, više će privući investitore od subvencija“, rekao je Vučković.

Altiparmakov je kazao da su ulaganja u očuvanje životne sredine nedovoljna i da termoeketrana Kostolac B izbacuje više sumpordioksida nego sve nemačke elektrane, a da je Elektroprivreda Srbije (EPS) trebalo da u zaštitu životne sredine investira oko 150 miliona evra.

On je rekao da će u budžetu ove godine biti „viška“ novca u odnosu na planirane rashode, oko milijardu evra i da to treba raspodeliti na smanjenje poreza na plate i povećanje penzija i zarada ali samo u skladu sa privrednim rastom.
„Vlada Srbije novcem iz budžeta koji su obezbedili građani treba odgovorno da rukovodi, ne sme da planira od danas do sutra, a kako upravlja ne znamo jer se poslednjih pet godina ne objavljuje završni račune“, rekao je Altiparmakov i dodao da je trebalo da Vlada do 1. marta Fiskalnom savetu dostavi fiskalnu strategiju i trogodišnji plan razvoja, ali da to nije učinila.

On je istakao da su nedovoljna ulaganja privatnog sektora, da je rast BDP-a od sedam odsto nemoguć i da ga nije imala ni jedna zemlja centralnoistočne Evrope u periodu najsnažnijeg razvoja.

Altiparmakov je kazao da „imamo zakone ali ne i institucionalni potencijal, sudove, katastar, poresku upravu… da ih sprovedemo“.

„Reformu Porske uprave započeli su konsultanti Međunarodnog monetarnog fonda a onda je za taj posao uzet kredit od Svetske banke od 50 miliona evra i sve se krenulo od početka sa konsultantima Svetske banke“, rekao je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari