Promene rukovodstva pred privatizaciju Komercijalne banke 1Foto: ALeksandar Veljković

Danas će na sednici Skupštine akcionara Komercijalne banke biti odlučivano i po svoj prilici odlučeno da se smeni predsednica Upravnog odbora banke Mila Korugić Milošević i član UO Mirjana Ćojbašić, donedavno pomoćnik ministra finansija.

Na prošloj sednici 24. septembra već su UO banke napustili Filip Delpal, kao predstavnik EBRD-a i Olivera Matić Brbora, kao nezavisan član. U julu je ostavku na članstvo u Izvršnom odboru dao Dejan Tešić. Pre toga, u septembru prošle godine banku je napustio predsednik Izvršnog odbora Aleksander Piker, da bi tek krajem januara 2018. bio izabran njegov naslednik Vladimir Medan.

Sve ovo previranje se dešava u trenutku kada, izgleda, počinje konačno privatizacija Komercijalne banke. Ministarstvo finansija je juče objavilo poziv za izbor finansijskog savetnika za pripremu i prodaju državnih akcija Komercijalne banke, a zainteresovane međunarodne kompanije mogu da se jave sa ponudom do 12. novembra. Zanimljivo je da se u opisu posla savetnika pominje i prodaja strateškom investitoru, što znači da je moguće i da ne bude javnog tendera za prodaju Komercijalne.

Takođe, država je 2015. godine već izabrala privatizacionog savetnika, japansku investicionu banku Nomura internešenel sa sedištem u Londonu.

Prilikom posete misije MMF-a prošlog meseca ministar finansija Siniša Mali izjavio je da će Komercijalna, druga po veličini banka na srpskom tržištu, biti privatizovana u 2019. godini. Još krajem 2017. godine premijerka Ana Brnabić je upozorila da ističe rok za privatizaciju Komercijalne i da ukoliko ona ne otpočne suvlasnici, EBRD i IFC imaju pravo da aktiviraju „put“ opciju i da traže od države da otkupi njihov udeo za 252 miliona evra. Inače prema jučerašnjoj ceni akcija na Beogradskoj berzi cela Komercijalna banka vredi oko 280 miliona evra. EBRD poseduje 24,4 odsto, IFC koja je ogranak Svetske banke ima 10,1 odsto, nemački DEG fond 4,6 odsto, a Sved fond 2,3 odsto akcija Komercijalne banke. Najveći pojedinačni vlasnik je Republika Srbija sa 41,7 odsto, dok ostatak drže mali akcionari. Ovi fondovi ušli su Komercijalnu banku 2006. godine dokapitalizacijom od 120 miliona evra. Još tada je ugovorom definisana obaveza države da privatizuje Komercijalnu banku što je omela kriza 2008. godine. Međutim, obaveza je ostala.

Kao najzainteresovaniji za Komercijalnu važi mađarska OTP banka. Prilikom kupovine Vojvođanske banke u decembru prošle godine prvi čovek ove banke Šandor Čanji je izjavio da prate dešavanja oko Komercijalne, mada se takođe spekuliše da bi uskoro trebalo da preuzmu i Sosijete ženeral u Srbiji. OTP pak i pored velikih ulaganja u Srbiju, s obzirom da su pre krize kupili Nišku, Cepter i Kulsku banku, a nedavno i Vojvođansku nisu napravili značajniji rezultat i sedma su po veličini banka u Srbiji.

Akcijama Komercijalne banke se trenutno trguje po ceni malo većoj od polovine knjigovodstvene vrednosti. Prema rečima Nenada Gujaničića, glavnog brokera u Momentum sekjuritis, ukoliko bi država svoj udeo prodala po knjigovodstvenoj vrednosti, to bi bio uspeh.

„Banke u Srbiji i okruženju su se prodavale po 70-80 odsto knjigovodstvene vrednosti“, kaže Gujaničić.

Cena jedne akcije juče je koštala 1.980 dinara dok je knjigovodstvena vrednost 3.679,74 dinara. Po sadašnjoj berzanskoj ceni država bi za svojih nešto više od sedam miliona akcija dobila 117,3 miliona evra, a ako bi ih prodala po knjigovodstvenoj vrednosti inkasirala bi 218 miliona evra.

Gujaničić ističe i da nije jasno šta se desilo sa prethodnim privatizacionim savetnikom Nomurom, pošto deluje da je opis posla isti.

„Razlika je što je kod izbora prethodnog savetnika navedeno da se prodaje paket državnih akcija i akcija međunarodnih fondova, a sada su nešto fleksibilniji jer se navodi samo prodaja državnih akcija i ako neko hoće da im se pridruži“, napominje on.

On takođe kaže da su informacije o dešavanjima u Komercijalnoj banci šture iako se radi o banci listiranoj na berzi.

„Deluje da unutar banke postoji borba za prevlast, ali na osnovu kretanja cene na berzi teško mogu da se izvuku neki zaključci jer je veoma mali broj akcija u opticaju“, ocenjuje on.

Komercijalna banka je inače u prošloj godini zabeležila dobit od 8,1 milijardu dinara i zauzima 10,83 odsto tržišta, a prikupila je i 12,18 odsto ukupnih depozita. Međutim, banka je imala dve veoma teške godine 2015. i 2016. kada je prikazala ukupan gubitak od 14,3 milijarde dinara usled otpisa loših kredita u vrednosti od čak 28 milijardi dinara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari