Psihologija i biznis: Čovek zauzima centralnu poziciju u kreiranju nove ekonomije 1Foto: Zoran Ilić

Na globalnom nivou vidimo značajne socijalne pokrete povezane sa ravnopravnošću, inkluzijom i diverzitetom koji imaju veliki uticaj na radna okruženja. Način na koji obrazovne institucije odgovaraju na ovako velike promene, značajno određuje kako će tržište rada vrednovati buduće generacije diplomaca.

Povodom osnivanja novog usmerenja na osnovnim studijama ekonomije FEFA fakulteta, inicijator i rukovodilac Luka Babić govorio je o razlozima i samoj kopči psihologije i biznisa.

Kao diplomiran psiholog Univerziteta Harvard, želeo je da način rada i samu sadržinu studija prilagodi datom trenutku koji je, i mnogo ranije, doneo potrebu za psiholozima sa razumevanjem poslovanja i ekonomije, kao i ekonomistima sa podjednako dobrim razumevanjem ljudi, njihovih motivacija, emocija i komunikacija.

Stoga, povodom upisa nove generacije studenata i predstavljanja dodatnog usmerenja, razgovarali smo sa Lukom.

Usmerenje psihologija i biznis je sklop dve oblasti koji do sada nismo imali u okviru našeg obrazovnog sistema. Šta vas je motivisalo da baš u ovom trenutku realizujete svoju ideju?

Čovek zauzima centralnu poziciju u kreiranju nove ekonomije što povlači potrebu za daleko većim brojem kadrova koji su u mogućnosti da upravljaju znanjem, organizuju ga i kreiraju sisteme i interakcije unutar kompanija. Upravo te veštine nalaze se u preseku psihologije i ekonomije, odnosno biznisa kao njenog praktičnog usmerenja. Sve je veća potreba za psiholozima koji razumeju poslovanje i ekonomiju, i koji svoje znanje mogu da primene u poslovnom svetu, odnosno za ekonomistima i liderima koji razumeju ljude – motivaciju, emocije, komunikaciju.

Psihologija i biznis: Čovek zauzima centralnu poziciju u kreiranju nove ekonomije 2
Foto: FEFA

Prethodna godina otvorila nam je vrata da dopremo do daleko većeg broja naših i stranih stručnjaka koji žive u inostranstvu i zainteresujemo ih da podele svoje znanje sa učenicima i studentima u Srbiji. Skup ovih okolnosti doveo je do toga da baš u ovom trenutku pokrenemo program posvećen budućim studentima koji su zainteresovani za psihologiju, a koji imaju želju da se zaposle i rade u najrazličitijim oblastima biznisa po završetku studija.

Diplomirali ste psihologiju na Univerzitetu Harvard. Koje elemente ćete implementirati u studije, odnosno u usmerenje Psihologija i biznis, koje ste stekli u svom školovanju?

Paralela između FEFA fakulteta i Harvarda jeste mnoštvo izbornih predmeta, kao i mogućnost studenata da kreiraju putanju u skladu sa svojim interesovanjima. Angažovali smo profesore koji su predavali ili predaju na univerzitetima Harvard, Oksford, Mičigen, Prat Institut, Amsterdam, pa i kroz njihova profesionalna i predavačka iskustva, studentima želimo da prenesemo i približimo prakse koje su već ustanovljene u ovim obrazovnim institucijama.

Slično tome, ono što mi se posebno svidelo kod FEFA infrastrukture jesu ugovori o saradnji sa vodećim domaćim i stranim kompanijama, kao i sa Institutom za strategiju i konkurentnost sa Harvard Biznis škole – ovakve saradnje pružaju studentima pristup literaturi i studijama slučaja najprestižnije biznis škole, a ujedno i mogućnost za praktičnim radom i sticanje kontakata u poslovnom svetu.

S obzirom na to da će se ono naći u okviru osnovnih studija ekonomije, kako je koncipirana kopča između dve oblasti – psihologije i biznisa?

Studije psihologije i biznisa su multidisciplinarne studije. Obuhvataju oblasti psihologije, ekonomije, biznisa, metodologije istraživanja i obrade podataka, informacione tehnologije, i naravno jezike kao obavezan deo. Čitavo usmerenje se izgradilo na osnovnim studijama ekonomije koje smo obogatili predmetima iz oblasti primenjene, eksperimentalne, razvojne, organizacione psihologije. Psihologija ekonomskog ponašanja i Neuroekonomija su, primera radi, predmeti koji predstavljaju spojnicu ekonomije i psihologije. Kako bismo predstavili delić načina usvajanja znanja, ali i tematiku kojom ćemo se, između ostalog baviti, organizovali smo radionicu za srednjoškolce 23. aprila pod nazivom Dizajn timova za koju su uveliko otvorene prijave.

Osnivač ste kompanije koja se bavi izgradnjom softverske platforme za analizu ljudskog kapitala u organizacijama. Na koji način vam je dugogodišnje iskustvo u poslovnom svetu pomoglo pri obrazovanju ovog usmerenja?

S obzirom na to da sam i sam prošao studije psihologije, proveo vreme u privatnom sektoru u polju HR-a i izgradio sopstvenu kompaniju, bilo je zanimljivo rekonstruisati putanju i sopstvene potrebe za znanjem i dizajnirati program koji bismo profesori, kolege menadžeri koji su učestvovali u dizajnu programa i ja voleli da smo završili.

Imao sam priliku da u prethodnih 10 godina intervjuišem više od hiljadu ljudi i zaposlim preko stotinu njih u HR sektoru. To iskustvo, kao i iskustvo na izgradnji platforme za HR analitiku Orgnostic, dalo mi je uvid u populaciju i ono što menadžment zahteva od svog HR-a. Ta iskustva su me i dovela do zaključka da moramo izgraditi jedan novi tip psihologa koji bolje razume poslovanje, kao i novi tip ekonomista koji bolje razumeju ljude i odnose.

Šta biste izdvojili kao najsnažnije promene u oblasti psihologije u poslednjih godinu dana i sa kakvim posledicama ćemo se, po vašem mišljenju, najpre susresti u budućnosti?

Lajtmotiv prethodne godine bio je adaptibilnost i prilagodljivost. Ako govorimo o oblasti psihologije rada, ono čime su se brojne studije najviše bavile jesu mentalno zdravlje zaposlenih i optimalna organizacija rada u virtuelnom okruženju. Osim toga, na globalnom nivou vidimo značajne socijalne pokrete povezane sa ravnopravnošću, inkluzijom i diverzitetom koji svakako imaju veliki uticaj na radna okruženja. Način na koji kompanije odgovaraju na ovako velike promene značajno određuje to kako će ih tržište rada vrednovati. One koje su negovale sisteme komunikacija sa brzom razmenom znanja, orijentisanost na potrebe kupaca i otvorenost za nove ideje pokazale su se kao najadaptibilnije i najotpornije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari