SB: Privredni rast praćen rizicima 1Foto: EPA-EFE/SHAWN THEW

Privredni rast na Zapadnom Balkanu u ovoj godini iznosice 3,5 odsto u proseku, a toliki rast BDP-a se prognozira i za Srbiju prema poslednjem ekonomskom izveštaju Svetske banke za Zapadni Balkan.

Prema recima Linde van der Gelder, direktorke Svetske banke za Zapadni Balkan na rast su najviše uticale javne investicije, mada je broj otvorenih radnih mesta u proteklih godinu dana vise nego dvostruko manji nego prethodnih godina. Ona to objašnjava većim uticajem potrošnje na privredni rast.

Na pitanje zašto je procena ovogodišnjeg rasta Svetske banke za Srbiju 3,5 odsto kada je u prvom polugodištu zabeležen rast od 4,9 odsto Lazar Šestović ekonomista Svetske banke kaže da je ova institucija podigla prognozu sa tri na 3,5 odsto, a da za revizije naviše nemaju dovoljno podataka.

“Rast u prvom polugodištu bio iznenađujuće veliki, ali jednoznačan. To je pre svega posledica niske baze iz prvog i drugog tromesečja 2017. godine. Privredni rast se ove godine vratio na nivo tipične za ovaj deo godine. Za celu godinu nismo sigurni u konačne rezultate poljoprivrednih aktivnosti a bez toga je teško dati ocene. Takođe energetika beleži velike fluktuacije. U 2017. je imala veliki pad bruto domaćeg proizvoda, a ove još ne znamo šta se dešava. Ako bude novih informacija i mi ćemo raditi revizije, a za sada je naša centralna projekcija 3,5 odsto”, objasnio je Šestović.

Svetska banka i za 2019. godinu prognozira rast i BDP-a i Srbije i regiona na 3,5 odsto.

Katja Vostroknutov iz Svetske banke ukazala je na usporavanje trenda zapošljavanja u regionu, pa je tako od jula 2017. do jula 2018. godine otvoreno 94.000 novih radnih mesta, a godinu pre toga 214.000.

Ona je upozorila i na rizike za regionalne ekonomije, a to je pre svega širenje spoljnotrgovinskog deficita zasnovano na rastu potrošnje i investicija.

“Značajan rast neciljanih socijalnih davanja i zarada u javnom sektoru imao je trenutan efekat na stope rasta u nekoliko zemalja zahvaljujući bržem rastu potrošnje i kredita za domaćinstva. Ali ti efekti su privremeni i njihovo održavanje je skupo i dugorošno posmatrano oni intenziviraju fiskalnu osetljivost”, navodi se u izveštaju uz upozorenje na rast kamata na finansijskim tržištima koje mogu da pogode ekonomije regiona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari