Srpske firme redovno na meti ruskih zabrana 1Foto: EPA-EFE/ MARTIN DIVISEK

Ne jednom je Rusija u poslednjih nekoliko godina zabranila uvoz voća, mesa i mesnih prerađevina iz Srbije.

Poslednji u nizu slučajeva desio se pre nekoliko dana, kada je ruska Federalna služba za veterinarski i fitosanitarni nadzor privremeno zabranila uvoz mesa četiri srpske kompanije Matijević, Big Bul, Karneks i Zlatiborac.

Privremena zabrana zbog „ozbiljnih nepravilnosti“ stupila je na snagu juče, a ove četiri kompanije su dobile dva meseca da isprave nepravilnosti ili će im u suprotnom biti trajno zabranjen uvoz u Rusiju. Kako saznajemo, za jednu od kompanija ruski inspektori su imali 13, za drugu osam primedbi, dok su ostale dve kompanije dobile po sedam „packi“.

Neke od zamerki, kako tvrdi izvor Danasa blizak Vladi, bile su sitnice, ali je bilo i ozbiljnijih primedbi – od toga da je otpala oznaka, do toga da se na jednoj liniji pakovalo i sveže meso i prerađevine.

Pre samo dva meseca, ista ova ruska Služba je u pašteti od svinjske šunke pronašla primese pilećeg mesa, a u goveđoj pašteti dodatke svinjskog mesa. Kako to proizvođači iz Novog Sada i Jagodine nisu naveli na deklaraciji, uvoz im je dozvoljen, ali uz pojačanu kontrolu.

Prošlog avgusta Rusi su privremeno zabranili i uvoz kajsija, breskvi i nektarina zbog gljivica u njima, a Roseljhoznadzor je tada saopštio da zabrana ostaje sve dok dok Srbija ne preduzme „iscrpne mere kako bi zabranila izvoz proizvoda zaraženih monilinijom“. Zabrana je ukinuta tek pre nekoliko dana.

Februara 2018. Rusija je uvela zabranu uvoza krušaka iz Srbije, a godinu dana pre toga ista služba je uvela privremena ograničenja na uvoz proizvoda kompanije Đurđević zbog prisustva bakterije listerioze. Ista kompanija je i 2014. bila suočena, najpre, sa delimičnom zabranom uvoza mesa u Rusiju, potom i potpunom.

Đurđeviću je tada, dok je trajala istraga, zabranjen izvoz na tržište carinskog saveza Rusije, Belorusije i Kazahstana.

U 2017. su vraćena tri kamiona nektarina i breskvi zaraženih insektom cidijom, a Rusi su u kontigentu „srpskog“ pronašli voća pronašli i pljosnatu breskvu, koja se u našoj zemlji ne proizvodi, ali je zato ima u Belorusiji.

Tokom 2015. Roseljhoznadzor je ograničio i isporuke jabuka iz Srbije, a tadašnji šef službe Sergej Dankvert rekao je da moraju da uvedu postupak prethodne najave za jabuke koje dolaze iz Srbije.

„Proizvodi neće moći da pređu granicu bez inspekcije“, rekao je tada Dankvert, naglasivši da je pooštravanje mera vezano za masovno falsifikovanje fitosanitarnih sertifikata u Srbiji. Ranije te godine, u martu, Rusi su najavili zabranu uvoza voća i povrća iz Srbije zbog sumnje u reeksport jabuka iz zemalja EU.

To je i jedan od glavnih razloga zašto je u januaru 2016. Srbija sa Rusijom potpisala protokol o saradnji u kom se obavezala da u izvozu neće biti proizvoda koji nisu iz Srbije.

Problem sa reeksportom počeo je nekako u isto vreme kada je pre pet godina Rusija uvela sankcije za proizvode iz EU. Tada se Srbiji otvorilo novo tržište, na kom su očigledno mnogi želeli da zarade preko noći više i brže prodajući robu koja nije njihova. Da li je, međutim, to jedini razlog zbog kog poslednjih godina ruska fitosanitarna služba ima toliko primedbi na proizvode iz Srbije. Možda samo jedan od, ali svakako ne jedini i glavni.

Agroekonomski analitičari, kao i predstavnici organizacija koje se bave zaštitom potrošača veruju da su stroga pravila i visoki kriterijumi ruske službe glavni razlog zbog kog Rusi tako često uvode zabranu na proizvode iz Srbije. Postoji još jedan razlog koji bi mogao da bude uzet u obzir, a to je pritisak domaće konkurencije u Rusiji na njihovu službu. Međutim, ova teorija koja se širi u krugu srpskih izvoznika teško je dokaziva i ostaće verovatno samo u domenu spekulacije.

S druge strane, obe ove opcije – i pritisak domaćih proizvođača, ali i ruska „strogoća“ – sigurno su u dubokoj vezi sa tim što je Rusija iz godine u godinu sve veći proizvođač, naročito jabuka koje im mi izvozimo ponajviše.

Uostalom, pad izvoza jabuka iz Srbije na rusko tržište to najbolje potvrđuje. Samo prošle godine Srbija je izvezla u Rusiju svežih jabuka u vrednosti od 78,2 miliona evra, što je ubedljivo naš najveći izvozni proizvod na ovo tržište. Međutim, u odnosu na 2017. izvoz jabuke u Rusiju opao je za čak 24 odsto. Prema podacima godišnjeg izveštaja USDA servisa za poljoprivredu evidentan je pad srpskog izvoza jabuke u Rusiju – Srbija je od najvećeg izvoznika jabuka u Rusiju u 2017. pala prošle godine na treće mesto, iza Moldavije i Kine.

Ukupna spoljnotrgovinska razmena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Srbije sa Rusijom tokom prošle godine bila je 360,8 miliona evra, gledano količinski to je 324.808 tone.

– Izvezeno je agrarnih proizvoda u vrednosti od 296,1 miliona evra, dok je vrednost uvoza u isto vreme iznosila 64,7 miliona evra. U poređenju sa 2017. izvoz je smanjen za 4,2 odsto, dok je uvoz povećan za 11 odsto – ističu u Privrednoj komori Srbije.

Profesor Poljoprivrednog fakulteta Miladin Ševarlić za Danas kaže da su razlozi zbog kojih neko zabranjuje uvoz uvek osnovani, naročito ako se niko ne buni zbog toga.

– U ovom poslednjem slučaju koliko znam niko se nije bunio, znači da su razlozi osnovani. Ne mislim da se nešto drugo krije. Nije mi jasno ni pojašnjenje Ministarstva poljoprivrede da se radi o promeni standarda, jer ako izvozite na neko tržište dugo, onda pratite sve izmene. Nije da su pravila doneta danas za sutra, već mnogo ranije. Uostalom, mi ovde imamo i njihovu trgovačku komoru preko koje o svemu možemo da se obavestimo – ističe Ševarlić.

Suficit s Rusijom

U PKS za Danas kažu da je suficit koji Srbija ostvaruje u razmeni sa Rusijom 231,4 miliona evra. Na listi najzastupljenijih agrarnih proizvoda u izvozu su, posle jabuka, mladi sir i urda, kojih smo prošle godine izvezli za 19,3 miliona evra, jagode (14,8 miliona evra), koje beleže rast izvoza od osam odsto i proizvodi od brašna (13,3 miliona evra) i višnje (11,7 miliona evra). Izvoz proizvoda od brašna za Rusiju je u 2018, napominju u PKS, u odnosu na 2017. porastao za 205 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari