Umesto "bolje efikasnosti", ipak samo podignute putarine 1Foto: Beta/Milan Timotić

Iako će posle odluke donete pre dva dana na sednici Vlade, nesporno poskupeti putarina na nekim deonicama kroz Srbiju, tu nije reč o klasičnom podizanju cena već samo o usklađivanju sa stopom inflacije u prethodnoj godini.

Istina, zvanična inflacija za prošlu godinu je 1,6 odsto a putarine su uvećane za 1,8. Ipak, korekcijama nisu obuhvaćeni svi pravci, odnosno do podizanja je došlo samo na nekim poput Beograd-Dimitrovgrad, ili Beograd-Čačak dok na relacijama Beograd-Šid ili Beograd-Subotica nije bilo promena. I poskupljenje nije preveliko, pa će vlasnici putničkih automobila, na primer, za deonice gde su cene podignute plaćati desetak dinara više nego ranije.

O novim, većim cenama za korišćenje autoputeva govori se još od prošle godine. Prvo je v. d. direktor Puteva Srbije Zoran Drobnjak u avgustu 2020. rekao da putarina u Srbiji neće poskupeti u toj godini i pored gubitaka u naplati zbog smanjene frekvencije saobraćaja, koji su samo za prvih sedam meseci 2020. iznosili 3,6 milijardi dinara ili oko 30 miliona evra.

Međutim, već u novembru Drobnjak je izneo novu računicu na osnovu koje je najavio da će od Vlade zatražiti poskupljenje od pet ili šest odsto, što „za vozače ne bi bilo veliko, a Putevi Srbije bi imali na raspolaganju više novca za održavanje i obnovu putne mreže i mogli bi više da pomognu u održavanju saobraćajnica koje su u nadležnosti lokalnih samouprava“.

Na to je već sutradan reagovao ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović i poručio da će predlog Puteva pažljivo razmotriti, ali da uprkos smanjenim prihodima zbog posledica epidemije, građane ne treba opterećivati novim nametima. On je dodao i da „pre svega moramo da radimo na podizanju unutrašnje efikasnosti u javnim preduzećima“.

Nešto slično samo u mnogo direktnijem tonu, Momirović je izjavio i na dan kad je Vlada donela odluku o korekciji cena. On je rekao da u ovoj godini izvesno neće biti povećavane cene putarina i da gubitke Puteva Srbije ne mogu da plaćaju građani i privreda. „Nesporno je da je Putevima Srbije opao prihod, jer zbog pandemije nije bilo protoka saobraćaja kao prethodnih godina. Ali, ne možemo dozvoliti da se taj teret prelije na građane i privredu“, kazao je Momirović za portal Biznis.rs, dok je Drobnjak odluku o poskupljenju i periodu kada bi to moglo da se primeni, prepustio Vladi.

„Ovo je samo korekcija za procenat inflacije, nije poskupljenje“, rekao je Drobnjak za Danas a na pitanje da li će predložiti podizanje cena prema računici iz prošlogodišnjeg novembra, rekao je „ne, u ovoj situaciji nećemo tražiti“.

Inače, cena po kojoj se u Srbiji naplaćuje putarina na ukupno 820 kilometara autoputeva, prema nekim shvatanjima je najskuplja u Evropi dok drugi smatraju da je najniža. Zapravo, vrlo je teško uporediti jer se na evropskim saobraćajnicama na dva načina naplaćuje korišćenje puteva: ili je to vinjetama koje važe za dan, sedmicu, mesec ili godinu, ili kao kod nas prema broju kilometara. Svakako da onima koji češće putuju više odgovara sistem vinjeta, dok je naplata po kilometru pogodnija za građane koji su ređe na putu.

Kada je reč o komercijalnim vozilima, za njih je putarina beznačajna stavka u ukupnim troškovima i to povećanje od procenat-dva ne utiče bitno, posebno jer je očekivano pošto se na isti način usklađuju i sve druge takse, akcize i dažbine. Goran Aleksić, direktor Srbijatransa, poslovnog udruženja koje okuplja prevoznike u drumskom autobuskom i teretnom saobraćaju, kaže za Danas da bi za firme iz tog sektora značajnije bilo da se cena odredi prema standardu vozila, kao što je svuda u svetu pa komercijalna vozila sa motorom euro 6 imaju nižu putarinu nego lošija, starija vozila.

– To kod nas još nije politika, ali bilo bi dobro razmisliti o tome jer je u interesu onih koji dobro rade i ulažu u kvalitetniji vozni park. Praktično bi država, kao neku vrstu podsticaja, snižavanjem troškova prevozniku omogućila da bolje radi i uloži u kvalitetniji vozni park – objašnjava Aleksić.

Različita praksa

U Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj, koje su alternativni pravac od zapada i severa Evrope do Turske i Male Azije, za korišćenje puteva naplaćuju se vinjete. Kroz Mađarsku deset dana vožnje košta deset evra, u Rumuniji za sedam dana tri evra. Niže od naših su cene u BiH i Severnoj Makedoniji dok su u Hrvatskoj, koja ima sličan sistem kao Srbija, sa naplatnim rampama, dosta skuplje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari