Podatak da je u ovogodišnjoj državnoj kasi, koja dostiže blizu 600 milijardi dinara nešto malo više od desetine sredstva izdvojeno za takozvane kapitalne izdatke, za ministra finansija Mirka Cvetkovića predstavlja možda najveći uspeh u sklapanju budžeta. Trebalo je, kako kaže, naći prostora za to da se Nacionalni investicioni plan više ne posmatra „kao eksces koji se dešava jer smo prodali deo porodičnog srebra“, nego ga ponovo vratiti u okrilje budžeta i da to, uz sve druge unapred preuzete obaveze, ne dovede do značajnog deficita u kasi.

Podatak da je u ovogodišnjoj državnoj kasi, koja dostiže blizu 600 milijardi dinara nešto malo više od desetine sredstva izdvojeno za takozvane kapitalne izdatke, za ministra finansija Mirka Cvetkovića predstavlja možda najveći uspeh u sklapanju budžeta. Trebalo je, kako kaže, naći prostora za to da se Nacionalni investicioni plan više ne posmatra „kao eksces koji se dešava jer smo prodali deo porodičnog srebra“, nego ga ponovo vratiti u okrilje budžeta i da to, uz sve druge unapred preuzete obaveze, ne dovede do značajnog deficita u kasi. To što je autorima budžeta pošlo za rukom da uključe 44,3 milijarde dinara namenjenih za finansiranje kapitalnih projekata u redovne budžetske rashode, a da deficit ne bude veći od 0,4 odsto BDP, po njegovoj oceni predstavlja takoreći podvig.
To što će se infrastrukturni projekti, koje svi vide kao jedini predmet finansiranja iz državne kase u okviru NIP servisirati iz tekućih, a ne kako je prilikom promovisanja NIP zamišljeno iz privatizacionih prihoda, sigurno je, posebno će privući pažnju ekonomista koji su se inače za tako nešto zalagali. No, poslanike srpskog parlamenta iz redova opozicije, ta tvrdnja ministra finansija ipak nije suviše ubedljivo delovala. Njihova najveća zamerka je zapravo da je najnormalnije bilo očekivati da će, ako je već NIP postao sastavni deo budžeta, njegov sastavni deo biti i tačan spisak projekata koji će ove godine biti finansirani sa preciznom specifikacijom troškova i naravno izveštaj o tome u šta je i koliko do sada ulagano. Ovako, poslanicima je, kako su naglašavali, ostalo da veruju ili ne veruju ministrima, koji im bez ikakvog dodatnog objašnjenja saopštavaju da je lane iz NIP od planiranih 33 bilo potrošeno samo devet milijardi dinara, a da su sredstva planirana za prvo polugodište ove godine od 15,4 milijarde dinara naglo povećana krajem marta, kada je menjana uredba o privremenom finansiranju, da bi kasnije bila ograničena na 24,4 milijarde dinara do isteka juna. Da su dobili izveštaj o tome kako je realizovan ovaj plan i iz kojih sredstava, poslanici bi tačno znali da li će, još nešto manje od 20 milijardi dinara pokriti planirane rashode do kraja ove godine. Ovako, znaju jedino to da će na predlog Kancelarije za NIP Vlada uredbom odrediti postupak po kome se biraju projekti i postupak po kome se on sprovodi. Ostaje im da veruju da će dupli ključ u realizaciji sredstava namenjenih finansiranju NIP, koji drže sem ministra bez portfelja zaduženog za realizciju NIP još i nadležni resorni ministri, smanjiti svaku mogućnost korupcije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari