Metro-logija 34: Metro i bezbednost saobraćaja (1) 1Foto: Pixabay/Arnerichter1975

Vrlo je raširena zabluda kako su najskuplja rešenja poput autoputeva, petlji, metroa i pruga sa potpuno izdvojenom trasom jedina i prava rešenja za bezbedan saobraćaj.

U stvari, najskuplja rešenja se u ekonomski razumnim društvima primenjuju samo na najopterećenijim delovima transportne mreže. Bezbednosni efekti pretvoreni u novac se svakako uključuju u studiju opravdanosti, ali nisu presudan faktor. U gradovima sa najrazvijenijim sistemima metroa i železnica, poput Moskve, NJujorka, Londona, Pariza, ti sistemi pokrivaju svega oko trećine ukupnih kretanja. Oni pokrivaju većinu dugih kretanja kroz gradsko područje, ali jako veliki deo kretanja se obavi na kraćim rastojanjima, ili na pravcima gde najskuplja rešenja jednostavno nisu isplativa. Za ukupnu bezbednost su najvažniji sistem primene rešenja na mikroplanu, i način rada sa ljudima u svrhu razvoja saobraćajne kulture.

Za šinske sisteme uključujući i metro je vrlo važno napomenuti da je zaustavni put znatno duži nego kod drumskih vozila. Kod tramvajskih i metro vozova pri 100km/h, moguće je zavesti naglo kočenje pri kojem se vozilo zaustavlja nakon oko 180 metara. Tada zbog naglog kočenja postoje rizici od ozbiljnih povreda putnika koji stoje. Voz kakav je udario u autobus u Međurovu 21.decembra 2018. pri toj brzini može da ukoči za 300 metara. A dugom teretnom vozu na većem padu pri toj brzini treba ceo kilometar! Mnogo razloga zašto je tramvaj u pojedinim ulicama sporiji od autobusa, i zašto je vozač drumskog vozila maltene uvek u obavezi da ga propusti. Takođe i razlog zašto je vozač drumskog vozila uvek u obavezi da propusti voz, uključujući i kada je prelaz opremljen branicima, a branici podignuti! Član 101 Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima ne poriče primenu Člana 100 na prelazima sa branicima. Tu nema pesničkih sloboda, i te odredbe su deo međunarodnog saobraćajnog prava. Slučajevi u kojima železničko saobraćajno osoblje na neki od propisanih načina ne upozori učesnike drumskog saobraćaja na nailzak voza su nivou statističke greške, čak i u Srbiji. Ti najponiženiji radnici javnog sektora, jedini iz javnog sektora koje su i političari i većina medija proglasili viškom, izloženi neviđenom mobingu od strane države posredstvom rukovodstva, do kraja poštuju svoj deo bezbednosnih procedura.

Kako nam se desilo da većina vozača sa vozačkim dozvolama to ne zna? To su osnovne stvari koje u predškolskom uzrastu moraju da se nauče, poput hodanja, govora, samostalne ishrane, oblačenja, vršenja nužde, gledanja levo i desno kada se prelazi ulica, prepoznavanja i izbegavanja opasnih životinja… Najuspešnije zemlje po pitanju bezbednosti saobraćaja poput Švedske, Švajcarske pola prelaza nisu opremile branicima, a mere sa odsustvom bilo kakvog ukrštanja druma i pruge u nivou su primenili samo na najopterećenijim delovima mreže i deonicama sa vrlo velikim brzinama. Nemam podatke o tome da li obim saobraćaja u Međurovu pravda primenu branika, ali u Batajnici i Platičevu, kao i na čitavom nizu mesta u Nišu odavno postoji ekonomska opravdanost za gradnju drumskih nadvožnjaka i podvožnjaka.

Očigledno imamo veliki problem sa nepoznavanjem propisa, i pesničkim slobodama u tumačenju istih podjednako i od građana, novinara i kvaziautoriteta koji daju izjave za medije.

Sada dolazimo do suštinskog pitanja. Ukoliko je država nabavila veliki kontigent novih vozova iz Rusije, naselje ima prugu, železnički putničke linije su pod obavezom javnog prevoza, autobuska mesečna karta za đake je ogroman teret u budžetu roditelja, srednje škole su se planski i logično razvijale orijentisano na železnički prevoz, pruga je u relativno dobrom stanju, a naselje ima železničko stajalište, šta će pun autobus đaka? Zašto đaci iz Međurova nisu u jeftinijem i bezbednijem vozu? Zato što na prelazu iz jutarnje u popodnevnu smenu nema pogodnih polazaka vozova. Tehnički razlozi za izostavljanje tih vozova ne postoje. Agenciji za borbu protiv korupcije, kojoj smo ukazivali na takve stvari ništa nije sumnjivo. Da li sutra treba da investiramo u Beogradski metro, i da se sve učini da prevozi maglu, samo zato da se ne zamerimo privatnim autobuskim kompanijama?

P.S. Prema tvrdnjama mojih poznanika iz Niša, kada „Niš Ekspres“ vozi kroz grad 80km/h, prisutna saobraćajna policija ne reaguje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari