(Ne)moć društvenih mreža 1

Ubistvo Afroamerikanca Džordža Flojda u Mineapolisu sigurno ne bi podiglo SAD da snimak policijske brutalnosti nije dospeo na internet.

Bio je to još jedan pokazatelj moći društvenih mreža koje, kao i svaki proizvod napretka civilizacije, imaju pozitivnu i negativnu stranu.

Zaslugom interneta i društvenih mreža nikada svet nije bio bliži, a opet još caruju neznanje i mržnja.

U moć društvenih mreža uverili smo se i u Srbiji. Da snimci pacijenata po hodnicima Opšte bolnice u Novom Pazaru nisu dospeli najpre na internet, pa u medije, pomoć sigurno ne bi stigla.

Ovih dana smo videli i sliku devojčice koja prima infuziju sedeći na stolici ispred Dečjeg odeljenja novopazarske bolnice, „najsavremenije“ i „bolje“ od sličnih u Nemačkoj. Usledili ljutiti komentari.

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar i medicinska sestra koja je uključila infuziju, objasnili da se nije desilo ništa strašno. Astmatičnoj devojčici pružena hitna pomoć pred prevoz u Kraljevo na pregled. Nije joj dozvoljen ulaz u bolnicu da se ne zarazi koronom.

Otac devojčice osudio je zloupotrebu snimka. Objašnjenje ministra i medicinske sestre deluje racionalno, a jed roditelja je razumljiv, ali slučaj devojčice sa infuzijom zabrinjava pošto pokazuje kako će biti tretirani pacijenti koji nisu oboleli od korone.

Dok epidemija bude trajala, a skoro sve bolnice pretvorene u kovid, ostali pacijenti, čak i teži, izgleda lečenje ne treba da očekuju.

Ili neka se spreme na „partizanske“ uslove. Lider LDP Čedomir Jovanović, koji je u bolnici zbog upale pluća i sumnje na kovid objavio, uz apel „čuvajte se“, svoju sliku sa maskom za kiseonik i braunilom za infuziju.

Razni komentari na društvenim mrežama.

Čemu sumnja u bolest, da li je braunila postavljena kako treba? Važnije je valjda da ozdravi, bez obzira na to da li vam se sviđaju njegovi politički stavovi i životni stil. Društvene mreže očito mogu da budu korisna, ali i šejtanska rabota, što važi i za ostale vidove komunikacije.

Nesporazumi se zato često dešavaju.

Nesporazum je možda koštao života dva Sjeničana obolela od korone, koje nisu primili u Opštu bolnicu Užice na lečenje. Možda su oni i njihova pratnja iz Sjenice govorili bosanski, a osoblje užičke bolnice srpski jezik?

I nisu se razumeli, jer razlika je „drastična“. Ili u užičkoj bolnici stvarno nisu znali da u Sjenici nema uslova za lečenje kovid pacijenata? Ako je to razlog, a izgleda jeste, onda se opet postavlja pitanje organizacije zdravstvenog sistema. Loše, očigledno.

Nesporazum je naveo hiljade studenata da, sat pošto je završeno gostovanje predsednika Aleksandra Vučića na RTS i njegove najave da će biti zatvoreni studentski domovi, izađu na beogradske ulice.

Bio je to verovatno najkraći protest u istoriji, a odluka povučena pre nego je usvojena. Ministar prosvete Mladen Šarčević objasnio da je opet u pitanju nesporazum. Predsedniku navodno dostavljeni pogrešni podaci o broju obolelih studenata, pa on zato najavio zatvaranje domova.

Neki ljuti na studente što ćute na stanje u državi, a ustanu čim je njihov interes ugrožen.

Iz dodatnih studentskih zahteva očigledno je da žele da iskoriste priliku i izvuku bar još neki ispitni rok, ali ne treba se čuditi. To su nove generacije koje gledaju svoje interese, a niko nama starijima nije kriv što smo se bunili i protestovali. Neuspešno.

Pored nesporazuma, odgovornost je reč koju često čujemo ovih dana. Mnogi traže odgovornost zbog smatraju loše vođene borbe protiv korone. Logično bi bilo da neko ili mnogi odgovara-ju, ali logika odavno ne stanuje ovde.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari