Farmaceutska mafija 1

Kangilem je tu apsolutno u pravu , reče Stojković – nakon kraćeg premišljanja da li da mi kaže da to što govori napišem u fusnoti – ispravno je uočio uticaj fonetike na entnogenezu, ali u pravu su i Arapski imigranti koji opanjkavaju Petu Republiku jer je na današnjem stupnju involucije razlika između Jevreja i Francuza istovetna razlici između normalnog i patološkog i mnogo manja nego razlika između Hutua i Tutsija.

Ubaci i u ivrit, eto ti Gaskonjca, izbaci i iz francuskog eto ti Sefarda. Ali šipak bi Francuzi izbegli Treblinku i Auschwitz da su imali Vuka Karadžića koji bi glasove i po kratkom postupku izbacio kao suvišne, reče Stojković da bi odmah potim, vidno nezadovoljan efektom reči šipak, rekao precrtaj šipak, napiši kurac i dodaje da su Francuzi jednostavno imali sreću da nemaju Vuka Karadžića, što ja i učinih, ali iz lenjosti ništa ne precrtah niti išta dopisah.

Svaki put kad pročitam inkriminisano poglavlje Ogleda, reče Stojković da mu je Kangilem rekao dve nedelje kasnije, takođe za ručkom u La Coupole, uvek mi nešto pukne pred očima, tako mi je, recimo, pre nekoliko dana, reče Kangilem, nakon što sam pročitao rečenicu – smrt te lepo ubija i bez pomoći neke boljke – puklo pred očima da uzrok dva krvava svetska rata i holokausta nije loša politika i bolesno društvo – kako tvrdi zvanična verzija – nego dobra profilaksa, uspon farmaceutske mafije, nekontrolisana higijena i demokratizacija zdravlja. Svet je u jednom trenutku što no se kaže pobesneo od zdravlja, vapio je naprosto za pomorom, a nekadašnjih lekovitih bolesti, kuge i kolere, ni od korova, jedina raspoloživa terapija behu Wehrmacht i SS, gorak lek, invazivna terapija, ne sporim, ali zar se na ljutu ne privija ljuta trava.

Svetski ratovi i holokaust grubom su silom obavili posao koji su u bolja vremena kuga i kolera završavale diplomatskim putem; ne može se smrt pobediti tako što će se bolest eliminisati na veštački način, neumerenom higijenom, i bezobzirnom profilaksom koje su svetu nanele više zla nego Wermacht i SS dobra, a jedino dobro od njih – ako je to uopšte dobro – svelo se na nešto manju prosečnu smrdljivost ljudi nego u ranijim vremenima, reče Kangilem. Svetski ratovi i holokaust su krvna osveta kuge i kolere, takođe reče Kangilem, a ja ne mogodoh da ne pomislim da je u pravu, reče Stojković, holokaust, mon maitre, uopšte ne bi bio moguć da se u XIX veku izumitelj antisepse, doktor Semmelweis, godinama nije satirao (i na kraju život izgubio u tom satiranju ) da ne birajući sredstva i ne prezajući ni od sile natera akušere da peru ruke u rastvoru ceđi pre nego što iz sale za obdukciju, pređu u salu za porođaje.

Semmelweis je, reče Canguillhem potom, ispravno uočio da su uzrok smrtonosne porodiljske groznice kadaverska trulež na dlanovima i pod noktima lekara, ali je – zaslepljen žudnjom za svetskom slavom – propustio da uoči da u smrtonosnosti porodiljske groznice nema ništa loše, da porodiljska groznica spada u grupu preventivnih, regulatornih bolesti koje je Montaigne klasifikovao kao bolesti i rane, lekovite i zdravlju korisne.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari