Više od 100 pisaca napustilo francusku izdavačku kuću u znak protesta protiv desničarskih ideja

„Odbijamo da budemo taoci ideološkog rata kojem je cilj da nametne autoritarnost svuda unutar kulture i medija. Ne želimo da naše ideje, naš rad, budu njegovo vlasništvo“, piše The Guardian.

Osim pomenutih autora, pismo su potpisali i Vanesa Springora, autorka nagrađenog bestselera „Pristanak“, i romanopisac Loran Bine, prenosi Jutarnji.hr.

Pisci su poručili i da će pokrenuti pravne postupke kako bi povratili prava na svoja ranija dela.

Protest je pokrenuo odlazak dugogodišnjeg urednika Olivijea Nore, kojeg pisci doživljavaju kao poslednju liniju odbrane protiv desničarskih ideja. Neki veruju i da je Norin odlazak bio prisilan. Iako javnosti nije dato objašnjenje, takav razvoj događaja povezuje se sa kupovinom knjige konzervativnog francusko-alžirskog romanopisca Bualema Sansala.

„Nismo mogli ništa da ne preduzmemo. Odlazak Olivijea Nore bio je ta iskra“, prokomentarisala je Norin odlazak spisateljica Kolomb Šnek.

Olivije Nora je Grase zastupao 26 godina. Direktor kuće Ašet Livr Arno Lagarđer opisao ga je kao „vodeću figuru francuskog književnog krajolika“, piše France 24.

Medijsko carstvo

„Bolore se bavi trgovinom i ideologijom, a ne književnošću i esejima“, komentarisao je novinar i pisac David Difren, koji je svoj ugovor sa Graseom pocepao tokom gostovanja na televiziji.

Boloreova organizacija je 2023. godine preuzela najveći francuski izdavački konglomerat Ašet Livr, a uticaj njegovog poslovnog carstva proteže se kroz svet izdavaštva i medija – radija, televizije i novina. Njegova grupa vlasnik je Si Njuza, najgledanijeg televizijskog programa za vesti, koji su neke levičarske figure do sada prozivale zbog davanja medijskog prostora desničarskim idejama koje „pomažu uspon krajnje desnice“.

Bivši ministar obrazovanja Pap Ndijaje Bolorea je jednom okarakterisao kao „vrlo bliskog krajnjoj, radikalnoj desnici“.

Na saslušanju u Senatu 2022. godine, Bolore je izjavio da je njegov interes za kupovinu medija isključivo finansijski, a njegovo kulturno carstvo usmereno na promovisanje francuske „meke moći“. Ustvrdio je i da je njegova grupa toliko velika da sadrži sva gledišta.

Međutim, otkako se Bolore proširio u izdavaštvo, pisci i nezavisne knjižare rekli su da je za demokratiju opasno da jedan konglomerat ima tako ogroman uticaj na kulturnu produkciju.

Fajar, još jedna istorijska izdavačka kuća koja je sada deo Boloreovog carstva, postala je, pišu Gardijan i Frans 24, dom nizu desničarskih autora – od političara Erika Zemura i Žordana Bardele do biznismena Filipa de Vilijea.

Ljudi konzervativnijih shvatanja Boloreov prodor u različite delove francuskih medija pozdravili su jer smatraju da će on doprineti ponovnom uravnotežavanju dugogodišnje levičarske pristrasnosti.