Ana Vrtačnik iz SULUV-a koji je ostao bez novca nakon što je podržao studente: "Kultura nije trošak iz budžeta, ona je javno dobro" 1Foto: Provatna arhiva

Ana Vrtačnik, članica predsedništva Saveza udruženja likovnih umetnika Vojvodine (SULUV), kaže za Danas da su ostali potpuno bez institucionalne podrške kao i mnoge druge kulturne institucije koje su se trudile da odbrane prostor slobodne misli.

Ovo najstarije i jedno od najznačajnijih strukovnih udruženja u oblasti vizuelnih umetnosti u Srbiji, suočava se sa ozbiljnim finansijskim izazovima nakon što nisu dobili podršku od Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada, niti od Autonomne Pokrajine Vojvodine za realizaciju svojih programskih aktivnosti.

– Konkurisali smo na redovne konkurse Grada i Pokrajine za realizaciju godišnjeg programa Galerije SULUV, koji obuhvata izložbenu delatnost, edukativne programe, saradnje sa umetnicima i partnerske projekte, kao i aktivnosti od značaja za razvoj savremene vizuelne umetnosti. To su programi koje SULUV kontinuirano realizuje decenijama i koji predstavljaju osnov naše delatnosti. Ključna je činjenica da ove godine nismo dobili nijedan dinar – kazala je Vrtačnik.

Kako dodaje, nije samo SULUV u ovakvom problemu nego i čitav niz drugih reprezentativnih udrženja i institucija u Srbiji.

To je, ističe, poruka o tome kakav status kultura danas ima u društvu – kada jedno od najznačajnijih strukovnih udruženja u Srbiji ostane bez ikakve podrške, postavlja se pitanje kakvu kulturnu politiku želimo.

– Zvanično obrazloženje koje bi objasnilo zašto nijedan od naših programa nije podržan nismo dobili. Komentari komisije na konkursu Pokrajine nisu bili dovoljno jasni da objasne zbog čega jedan program koji postoji decenijama i koji okuplja stotine umetnika odjednom nije prepoznat kao vredan podrške. Transparentnost procesa je važna ne samo zbog SULUV-a, već zbog poverenja cele kulturne zajednice u sistem javnog finansiranja – dodaje.

Godinama unazad sredstva su se smanjivala, da bi ove godine došli do situacije da podrške uopšte nema. To je, smatra Vrtačnik, ozbiljan zaokret.

Posledice su vrlo konkretne – ugroženi su izložbeni programi, rad galerije i podrška umetnicima.

Već duže vreme, kako objašljava naša sagovornica, sistemski se slabe institucije i organizacije koje predstavljaju prostor profesionalne autonomije i kritičkog mišljenja.

Ana Vrtačnik iz SULUV-a koji je ostao bez novca nakon što je podržao studente: "Kultura nije trošak iz budžeta, ona je javno dobro" 2
Štrajk, foto: Radule Perisic/ATAImages

– Kultura nije privilegija, niti trošak koji se može lako izbrisati iz budžeta. Ona je javno dobro. Kada se finansijski oslabi kultura, posebno njen nezavisni i strukovni sektor, slabi i prostor za slobodnu razmenu ideja. Kao udruženje koje je javno podržalo studentske proteste i pravo na slobodno izražavanje, ne možemo da ne primetimo okolnosti u kojima se sve ovo događa. Ne tvrdimo da postoji dokument koji potvrđuje uzročno-posledičnu vezu, ali smatramo da je legitimno postaviti pitanje da li je ovakav odnos prema institucijama kulture deo šireg društvenog obrasca – izjavila je Vrtačnik.

EPK je trebao biti početak dugoročne kulturne politike

SULUV postoji više od osam decenija.

Tokom svoje istorije okupljao je generacije umetnika, organizovao stotine izložbi, međunarodne saradnje, izdavačke i edukativne programe i bio mesto susreta različitih umetničkih praksi.

Danas SULUV nije samo galerija. To je profesionalna platforma koja umetnicima pruža prostor za izlaganje, umrežavanje, razvoj i javni dijalog. Njegov značaj daleko prevazilazi interese samih članova – on predstavlja deo kulturne infrastrukture Novog Sada i Vojvodine.

Vrtačnik kaže da Novi Sad ima izuzetnu umetničku scenu i veliki broj kvalitetnih autora, ali uslovi za njihov rad postaju sve teži.

Mladi umetnici uglavnom opstaju zahvaljujući sopstvenoj inicijativi, nezavisnim prostorima, kolektivima i međunarodnim saradnjama.

– Sve manje mogu da računaju na stabilnu institucionalnu podršku. Projekat Evropske prestonice kulture doneo je određenu međunarodnu vidljivost, nove kontakte i pojedine infrastrukturne pomake. Međutim, pravo pitanje nije šta se dogodilo tokom jedne godine, već šta je ostalo nakon nje. Ako danas svedočimo gašenju ili ozbiljnom ugrožavanju organizacija koje su decenijama nosile kulturni život grada, onda moramo da se zapitamo koliko je taj razvoj bio održiv. Evropska prestonica kulture ne bi trebalo da bude jednokratni događaj, već početak dugoročne kulturne politike. Danas, nažalost, imamo utisak da se krećemo u suprotnom smeru – kazala je.

Više informacija iz Novog Sada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari