Ani Erno ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1Foto: Facebook, Nobel Prize

Nobelova nagrada za književnost 2022. dodeljena je francuskoj spisateljici Ani Erno „za hrabrost i kliničku oštrinu sa kojom otkriva korene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sećanja“, saopštila je danas Švedska kraljevska akademija.

Francuska spisateljica Eni Erno rođena je 1940. godine i odrasla je u malom gradu Iveto u Normandiji, gde su njeni roditelji imali prodavnicu i kafić. Živela je u siromašnom okruženju, ali njeni rodtelji su uspeli da se iz siromaštva izvuku u „buržoaski život“.

Njen rad se uglavnom bavi njenom ruralnom pozadinom i pokušava da proširi granice književnosti izvan fikcije u užem smislu. Uprkos svom klasičnom, karakterističnom stilu, ona izjavljuje da je „sama po sebi etnolog“, a ne pisac beletristike.

Na francuskoj književnoj sceni je debitovala romanom „Očišćeni“ 1974. godine, a prvi veliki književni iskorak napravila je romanom „Muško mesto“ 1983. godine.

„Na oskudnih sto stranica proizvela je nepristrasan portret svog oca i čitavog društvenog miljea koji ga je u osnovi formirao. Portret je koristio njenu razvijajuću suzdržanu i etički motivisanu estetiku, gde je njen stil iskovan čvrsto i transparentno. Označio je seriju autobiografskih proznih dela jedan korak dalje od imaginarnih svetova fikcije. Čak i ako i dalje postoji narativni glas, on je neutralan i koliko god je to moguće anonimizovan. Štaviše, Erno je unela refleksije o svom pisanju, gde se distancira od „poezije sećanja” i zagovara une ecriture ploču: jednostavno pisanje koje u solidarnosti sa ocem pokazuje njegov svet i njegov jezik. Koncept ecriture ploča je povezan sa le nouveau roman u Francuskoj iz 1950-ih i težnjom ka onome što je Rolan Bart nazvao „nultim stepenom pisanja“. Međutim, u Ernoovom jeziku postoji i važna politička dimenzija. Njeno pisanje je uvek u senci osećanja izdaje društvenog sloja iz kojeg napušta. Ona je rekla da je pisanje politički čin koji nam otvara oči za društvenu nejednakost. I u tu svrhu ona koristi jezik kao „nož“, kako ga ona naziva, da pokida veo mašte. U ovoj nasilnoj, ali čednoj ambiciji da otkrije istinu, ona je takođe naslednica Žan-Žaka Rusoa“, navodi se u obrazloženju akademije.

Jedan od njenih najuspešnijih romana je „Dešava se“ iz 2000. godine. Roman se u prvom licu bavi ilegalnim abortusom 23-godišnje pripovedačice.

Ani Erno, kako kaže Švedska kraljevska akademija, očigledno veruje u oslobađajuću snagu pisanja.

„Njen rad je nazvan beskompromisnim i napisan jednostavnim jezikom, očišćenim. A kada ona sa velikom hrabrošću i kliničkom oštrinom otkriva agoniju iskustva časa, opisujući stid, poniženje, ljubomoru ili nesposobnost da vidi ko si, postigla je nešto vredno divljenja i izdržljivo“, navodi Švedska kraljevska akademija.

Prošle godine je ovu nagradu dobio engleski pisac poreklom sa Zanzibara Abdulrazak Gurna, a godinu dana pre njega nagrađena je američka pesnikinja Luiz Glik.

Nobelove nagrade postoje zahvaljujući švedskom naučniku i industrijalcu Alfredu Nobelu koji je želeo da se iz njegovog fonda svake godine izdvaja novac za doprinos čovečanstvu.

Alfred Nobel (1833-1896) je odredio institucije koje će dodeljivati nagrade svake godine, među kojima su Švedska akademija za književnost, Institut Karolinska za medicinu, Švedska kraljevska akademija za fiziku i hemiju, kao i Odbor za mir koji specijalno bira norveški parlament.

Nobelova nagrada se sastoji od zlatne medalje, diplome i čeka na oko devet miliona kruna (oko milion evra). Novčani iznos nagrade se deli ako ima više laureata u jednoj disciplini.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari