Beogradska premijera nagrađivanog filma “Pucnji u Marseju” 1Foto: Promo

Posle prikazivanja i priznanja na festivalima u Herceg Novom, Sarajevo film festivalu i Filmskim susretima u Nišu, sudska drama “Pucnji u Marseju” reditelja Gordana Matića premijerno stiže pred beogradsku publiku 9. oktobra, u Velikoj sali Kombank Dvorane.

Datum premijerne projekcije filma i početak njegovog bioskopskog života širom Srbije zakazan je simbolično, na godišnjicu atentata na kralja Aleksandra.

“Pucnji u Marseju” je grani film u formi mokumentarija koja baca novo svetlo na tragičan i jedan od najznačajnijih događaja u srpskoj i jugoslovenskoj istoriji koji se odigrao 9. oktobra 1934. godine – ubistvo kralja Aleksandra u Marseju, na prijateljskom francuskom tlu.

Tema filma je ono što se desilo posle atentata – hapšenje i suđenje trojici terorista, pripadnicima ustaškog pokreta, saučesnicima Vlade Georgijeva Černozemskog, pripadnika bugarske VMRO i glavnog atentatora na kralja Aleksandra od Jugoslavije, i ministra spoljnih poslova Francuske Luja Bartua.

Scenario je zasnovan na transkriptima sa suđenja u Eks an Provansu, koje je započeto 1935. godine, zatim izveštajima sudskog izveštača Stanislava Vinavera i arhivskim materijalima o ovom događaju.

Kombinacija različitih izvora, potreba da se materijali dramaturški uklope u slagalicu igranog filma, donela je neuobičajenu filmsku strukturu, ali i nesvakidašnje stilsko opredeljenje.

„Pucnji u Marseju”, pored igrane rekonstrukcije onoga što se zaista odigralo na suđenju i odabrane arhivske građe, donose, kao dramaturški važan element, pseudo-dokumantarne delove u kojima akteri događaja iz 1934, govoreći direktno u kameru, objašnjavaju atmosferu tog vremena, kontekst i saznanja do kojih su naknadno došli.

Ova nesvakidašnja struktura filma, prema rečima reditelja Gordana Matića, otvorila je brojne mogućnosti da se što detaljnije prikaže ono što se zaista dogodilo tog sudbnosnog dana, i kasnije, tokom istrage.

Film je snimljen u rekordnom roku, a njegovom snimanju prethodilo je skoro pet godina istraživačkog rada po arhivama Francuske, Austrije, Rusije i Srbije, i kako Matić ističe pred beogradsku premijeru, on je pokušao da ode korak dalje od reminiscencija istorijskih događaja, ali i od direktnog dokumentarističkog pristupa.

– Ima događaja koje kao društvo želimo da potisnemo i da zaboravimo. Čini mi se da je istorija bila takva i prema ovom važnom događaju za kojeg danas mnogi smatraju da predstavlja početak Drugog svetskog rata. Narativno, film ima dva sloja. Prvi, osnovni, nastao je na osnovu originalnog stenograma sa suđenja, do kojih sam došao tokom četvorogodišnjeg istraživanja. Rediteljski izazov je bio da ovaj, kamerni deo filma, uobličim u ritmički pitku priču čiji se sukob bazira samo na dijalogu. Drugi, onirički, nastao je na osnovu svedočanstava prisutnih na suđenju. Želeo sam da oni imaju izgled lažnog TV intervjua. Praveći ravnotežu između ove dve stilizacije želeo sam da dođem do gledaoca naviknutog već sada na hibridne žanrove koje mu nude razni oblici vizuelne komunikacije i pružim mu istorijski vredan i verodostojan film kao dokument vremena – ističe Matić.

U “Pucnjima u Marseju” okupljena je ekipa mladih glumaca, kao i velikani srpskog glumišta – Svetozar Cvetković, Vladimir Aleksić, Tihomir Stanić, Strahinja Blažić, Đorđe Đoković, Nikola Šurbanović, Gordan Kičić, David Tasić Daf, Nikola Milojević, Ivan Tomić, Tamara Aleksić, Tamara Krcunović, Jovo Maksić….

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari