
Skup je okarakterisan kao hrabar s obzirom na trenutni politički momenat u kome tema Jugoslavije nije popularna. Otvoren je za posete građana i bavi se temama koje su teorijski intonirane, ali i istoriografsko-deskriptivnog tipa, dok ima i onih koje se bave pojedinačnim fenomenima. Učesnici skupa dolaze iz Srbije i inostranstva.
– Zamisao je potekla iz potrebe da se obeleži stogodišnjica od nastanka prve Jugoslovenske države Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca 1918. a osećali smo i potrebu za umrežavanjem dijaloga Zapadnog Balkana – kazao je za Danas Nemanja Sovtić, član Upravnog odbora Muzikološkog društva Srbije i član odeljenja Matice srpske za scensku umetnost i muziku. On je objasnio da postoji revizionistička tendencija u konstruisanju narativa o muzici na ovim prostorima, pa se tako ili smanjuje značaj ili prenebregava muzika a, kako kaže, ima i toga da se muzika sa ovih prostora demonizuje.
– Naučni skup je pokušaj da se konkretna muzika „pročita“ drugačije, ali i uvaži istorijska realnost da je Jugoslavija bila jedna od ključnih kulturnih i društveno-umetničkih formacija u prethodnih stotinak godina, a kao jugoslovenska ideja i duže od toga – konstatovao je Sovtić. On je istakao da je orijentisanost muzikologoje na umetničku muziku pomalo anahrona pa da iz tih razloga ne žele da joj robuju.
– Pored etnomuzikologa kao izlagača i članova programskog odbora imamo i teme koje nisu vezane samo za umetničku muziku, štaviše, takve teme su u manjini, a pretežu one druge, koje zahtevaju jednu teorijsku informisanost i jedan komplementarni interdisciplinarni pristup fenomenima muzičkim i društvenim – ukazao je Sovtić.
Srđan Atanasovski sa Muzikološkog instituta SANU i član Upravnog odbora Muzikološkog društva uvideo je da se „discipline kao što je muzikologija, istorija umetnosti, književnosti, odvijaju pre svega u nekim nacionalnim institucijama, pa su zato prirodno upućene da svoje predmete istraživanja tumače kroz nacionalni ključ“.
– Ne čudi što posle raspada Jugoslavije, iz nekog spontanog razloga a negde i iz otvoreno nacionalističkih, nastaje tendencija jedne vrste revizionizma u jugoslovenskom nasleđu koja je dovela do toga da se kompozitori svrstavaju u fioke kao hrvatski, slovenački, srpski… – ukazao je Atanasovski za Danas.
On je dodao da nemaju instituciju koja bi stala iza njih i borila se za prepoznavanje jugoslovenskog muzičkog nasleđa, pa tako moraju da grade mrežu ljudi koji će i dalje da sagledavaju nasleđe kroz jugoslovensku prizmu i da održavaju kontakte sa regionom i dijasporama.
– Ovo jeste jedna vrsta brane od revizionizma u posmatranju muzike, jer smatramo da kompozitori kao što su Josip Slavenski, Rudolf Bruči, Nikola Hercigonja uvek moraju biti čitani i u jugoslovenskom ključu, a ne kao pripadnici određenih nacionalnih tradicija – zaključio je Atanasovski.
Od EKV-a do Evrovizije
– Naučni skup nije ograničen na žanr ili na vrstu muzike. Pokušali smo da se okrenemo i proučavanju onoga što bi se smatralo umetničkom, tradicionalnom i popularnom muzikom, i odista, javili su se istraživači sa prijavama za skup koje se bave, kako nekim opštim temama, tako i pojedinim fenomenima iz sva tri polja muzičkog stvaralaštva. Tako sada, na primer, imamo rad o Ekatarini Velikoj, o metal muzici u Jugoslaviji, pesmi Evrovizije, kao i radove o kompozitorima umetničke muzike – ukazuje Atanasovski.
Podržite nas članstvom u Klubu čitalaca Danasa
U vreme opšte tabloidizacije, senzacionalizma i komercijalizacije medija, duže od dve decenije istrajavamo na principima profesionalnog i etičkog novinarstva. Bili smo zabranjivani i prozivani, nijedna vlast nije bila blagonaklona prema kritici, ali nas ništa nije sprečilo da vas svakodnevno objektivno informišemo. Zato želimo da se oslonimo na vas.
Članstvom u Klubu čitalaca Danasa za 799 dinara mesečno pomažete nam da ostanemo samostalni i dosledni novinarstvu u kakvo verujemo, a vi na mejl svako veče dobijate PDF sutrašnjeg broja Danas.
ako sam živeo u jugoslaviji
onda sam slušao muziku jugoslovenskih autora
a to su bili ili slušao sam:
ZDENKU KOVAČIČEK, 220,džentlmene,zlatni dečaci, siluete,koralje,delfine,kameleone,zlatni akordi, SMELI, DINAMITI, ELIPSE, GRUPU YU,KORNI,TIME, SMAK, POPMAŠINU, DRUGI NAČIN, FLEŠ, SOS, MED, JOSIPU, MLADE LEVE, BUMERANG, OPUS, SAN, DAH, HAD, INDEXI, MI, NIRVANA, ZEBRA, CVRČAK I MRAVI, DR TON, LEB I SOL, ZLATNI PRSTI, BULDOŽER, FARAONI, LAČNI FRANC, CLAN, ELEKTRONI, SEPTEMBER, JUTRO LJ, CRNI BISERI, GREŠNICI,NIRVANA, ROCK EKSPRES, I DALJE KIČMA, EKV … (STROGO BEZ bijelo puceIčorbuljaka!)
PA ONDA ŠANSONJERI—–DRAGO MLINAREC, IBRICA JUSIĆ, SRĐAN MARJANOVIĆ, DOMICELJ TOMAŽ, ARSEN DEDIĆ, S VREMENA NA VREME, BUCO I SRĐAN, IVICA KIŠ, ZVONKO ŠPIŠIĆ, JADRANKA STOJAKOVIĆ, MAJA DE RADO I PORODIČNA MANIFAKTURACRNOG HLEBA, MILADIN ŠOBIĆ, IVICA PERCL, VLADA I BAJKA, LADA KOS, HRVOJE HEGEDUŠIĆ, LUTAJUĆA SRCA, TAMARU I NENADA, TOMAŽ PENGOV, MARKO BRECELJ, DRAGO DIKLIĆ,….
I MNOGIH MNOGIH DRUGIH…