Četiri barda - Kadijević, Šotra, Drašković i Radivojević, u uzbudljivoj priči o kinematografiji u konfetama 1Foto R. Radosavljević/Danas

– Ceo projekat za „Film davne budućnosti“ krenuo je od osnovne ideje – koncepta da se iskoristi digitalna tehnika kojom možete beskonačno da snimate, da bi se ispričala priča o filmu i filmskoj traci na kojoj ste morali osmišljeno, svaki kadar i svaki metar da iskoristite i da stvarate film. Tu se negde možda i […]

– Ceo projekat za „Film davne budućnosti“ krenuo je od osnovne ideje – koncepta da se iskoristi digitalna tehnika kojom možete beskonačno da snimate, da bi se ispričala priča o filmu i filmskoj traci na kojoj ste morali osmišljeno, svaki kadar i svaki metar da iskoristite i da stvarate film. Tu se negde možda i stvorila suštinska razlika i podela između filma, volim da kažem, na filmsko vreme i digitalno vreme. Zato smo pozvali četiri legendarna srpska i jugoslovenska reditelja, Đorđa Kadijevića, Zdravka Šotru, Boru Draškovića i Miloša Mišu Radivojevića, i otvorili priču o njihovom iskustvu. To njihovo iskustvo zbirno iznosi oko 250 godina. Može se reći da je to četvrtina jednog milenijuma ili 250 svetlosnih filmskih godina – izjavio je Darko Bajić, autor ovog projekta.

Na jučerašnjoj konferenciji za novinare u MTS Dvorani predstavljeno je ovo, po mnogo čemu jedinstveno ostvarenje, a „Film davne budućnosti“, u režiji Siniše Cvetića, publika premijerno može da vidi 15. novembra u 19 časova.

Prema rečima Bajića, koji je, zajedno s kolegama koji govore u ovom filmu svojim ostvarenjima takođe obeležio ovdašnju kinematografiju, možda je na najbolji mogući način o tome šta je to što je različito u nekadašnjem filmskom filmu i ovom današnjem, u samo uvodu „Filma iz davne budućnosti“ dao Đorđe Kadijević.

– Ideju za ovaj projekat nismo mogli da razvijemo i realizujemo bez Fakulteta dramskih umetnosti, i zaista hvala na tome, a hvala i studentima koji su na sedam mesta, sa sedam kamera snimali ovaj film, kao i studenti zvuka. Spojile su se generacije, od „najmlađe“, poput legendarnih reditelja koji govore o svojim iskustvima, preko manje mladih do ovih „najstariijih“ sa akademije. Mislim da je izuzetno važno da pokušamo da u ovom porušenom vremenu, vremenu jednoumlja koje je svuda oko nas, dakle, nismo više usamljeni u tome, da na pravi način počnemo da govorimo o sebi i da razmišljamo svojom glavom. Zato mislim da je ovaj film interesantan i značajan za budućnost. Rešili smo da ga prikažemo u Velikoj sali mts Dvorane, jer je ta sala i naše prisustvo na premijeri počast koju dajemo i legendarnim autorima naše kinematografije, ali i svetskom filmu – istakao je Bajić.

„Film davne budućnosti“ predstavili su juče i Đorđe Kadijević, Zdravko Šotra, reditelj filma Siniša Cvetić i direktor fotografije Zoran Jovanović Žofr, autor razgovora sa njima bio je kritičar Dragan Jovićević, a kako je najavljeno, na premijeri će biti kompletna ekipa, sa Borom Draškovićem i Mišom Radivojevićem.

U ovom filmu su, kako je istaknuto, započete neke neverovatne teme, i stvari koje nikada do sada nisu zapisane, i mada ima dosta dokumentarnih priloga on obiluje i briljatnim razmišljanjima o filmu, a svoju priču u ovom projektu Kadijević počinje konstatacijom o tome da je Jugoslavija nekada bila velika kinematografija koja se raspala na konfete, i koje danas više nema.

– Pre svega, ovaj projekat nije značajan samo u jednoj marginalizovanoj kulturnoj sredini kao što je srpska, nego bi bilo očekivano da se isto pitanje o tome šta je danas filmska umetnost, o čemu govori i kako da se vrednuje, pre trebalo da se postavi u nekom velikom kulturnom ambijentu, u Americi, Evropi. Mi smo razgovarali na tu temu zahvaljujući lucidnosti Darka Bajića. Moj stav je bio da je ne samo naša i regionalna, već i čitava svetska kinematografija u krizi, a to, nažalost, važi i za literaturu, vizuelne i ostale umetnosti – istakao je Kadijević.

Zanimljivo je da se u „Filmu davne budućnosti“ trojica bardova dive karijeri Zdravka Šotre i onome što je snimio, jer je potpisao čak 124 režije, što je zaista impresivan broj, a onda sam Šotra iznosi zanimljiv i duhoviti podatak da je sarađivao sa oko pet stotina glumaca, koji su rođeni u tri veka.

– Kad me je Darko pozvao nisam baš tačno znao šta hoće od nas, međutim, pred nastup, video sam da je to, prvo za mene prilika da potpuno prođem kroz svoj život i filmska iskustva, a posle sam pomislio da bi to možda, kroz ono što pričam o filmu, moglo da posluži mladim rediteljima da ne naprave neke gluposti koje sam ja napravio. A kad smo se sastali naš četvorica, ukrštanje naših izlaganja i razmišljanja isto je dobilo jedan novi smisao. Ono jedino što ne valja s moje strane je to što su se svi oni bavili isključivo filmom, a ja sam bio zaposlen na televiziji, u nekim segmentima nisam mogao da pravim neke velike analize o filmu, i u tim razgovorima osećao sam se dosta nezapaženo – rekao je Šotra.

Mladi reditelj Siniša Cvetić koji je, po oceni Jovićevića uspeo da ovaj projekat ne bude samo jedan zapis, već zaista pravi film sa četvoricom bardova ovdašnje kinematografije, izjavio je da su imali ideju da cela ta priča bude spontana, jer nisu znali u kom će sve pravcu ići razgovor sa ovim rediteljima.

– Posle sam u montaži imao prostora da snimljenim materijal uobličim u priču koja teče i potpuno funkcioniše, i možda je glavna poenta u toj spontanosti. Nama je bilo važno da čujemo šta naši najiskusniji reditelji misle o trenutnoj kinematografiji, o prošlosti i budućnosti filma, i šta se to promenilo danas, što je i meni bilo izuzetno važno da čujem. Nekako mi se čini da se ovaj film stvorio sam od sebe, i fa je to ono što ga čini pravim filmom – rekao je Cvetić.

„Film davne budućnosti“ traje sat i po vremena, a sa četvoricom bardova snimljeno je tri sata razgovora, a ono što je bilo izuzetno važno i lepo jeste, kako je istaknuto, njihova radost susreta i druženja, kao i taj spoj sa studentoma FDU, a posebno njihov aplauz upućen na kraju snimanja.

Producent ovog projekta je Darja Bajić Božović, a posle konferencije juče je otvorena izložba fotografija iz ovog filma mladog fotografa Stefana Vacića.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari