Da stvari sa entuzijazma pređu na odgovornost 1Foto: Rina Vukobratovic

Ali, da li prekrasni mediteranski gradovi, koje svakog leta obilazi na desetine hiljada turista, treba da se zadovolje ovako sigurnim sezonskim režimom funkcionisanja, ili baš naprotiv mogu i moraju da ponude mnogo više od tek šopinga različitih stupnjeva dostupnosti i uobičajene pasivne razbibrige na visokim temperaturama?

Ratimir Martinović, koncertni pijanista i profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, inače rođeni Kotoranin, smatrao je da odgovor na pomenuto pitanje apsolutno treba da bude razrešen u umetničkom dejstvovanju najizuzetnijeg ranga, pa je sa prefinjenim intelektualcem don Brankom Sbutegom 2002. započeo avanturu nazvanu KotorArt.

Danas je ova manifestacija od ugleda već naširoko znana, u tolikoj meri da muzički i pozorišni ljubitelji, kao i poklonici britkih misli na aktuelne filozofske teme, i ove godine svoje letnje dolaske podešavaju prema najuzbudljivijim događajima po svom ukusu na programu KotorArta. Ratimir Martinović, dugogodišnji umetnički direktor i inicijator festivala, otkriva delić raskošne ponude ovog izdanja.

* Kako Vam se ovogodišnji KotorArt i Don Brankovi dani muzike čine na samom svom startu ovog leta?

– Turbulentno, baš kao političke i vremenske prilike na lokalu! Otvaranje smo morali odgoditi zbog nevremena, ali smo cijeli festival uspjeli da sačuvamo odgađanja i pored činjenice da smo ga počeli bez usvojenog gradskog budžeta, sa novim gradonačelnikom koji je, nakon mjeseci agonije i blokade funkcionisanja Opštine, izabran dan prije našeg početka… Tako da, prirodno, festivali dijele sudbine gradova i država u kojima se dešavaju, ali se sa njom nosimo drugačije. Do kada ćemo moći tako, i ja se pitam svih ovih godina. I iznova se iznenađujem strpljenjem i tolerancijom, a evo i pred Vašim se čitaocima pitam: možda bih spomenute osobine konačno trebao drugačije, ne baš tako autolaskavo imenovati?!

* Čega se sećate sa samih početaka, koji su događaji u međuvremenu obeležili po vama stasavanje KotorArt inicijative?

– Imam utisak da KotorArt dijeli sličan razvojni put svih kvalitetnih umjetničkih, kreativnih priča našeg regiona, čija se karakteristika svodi na jednu jedinu riječ: prkos. Mi se ne dešavamo zahvaljujući postojećem sistemu, tradiciji, dugoročnoj strategiji, infrastrukturi, pretjeranom razumijevanju nadležnih, već uprkos svim okolnostima koje prate cijeli naš region, pa i ovaj moj bajkoviti Kotor i mediteransku Crnu Goru. Tokom ovih godina festival se više nametnuo svojim kvalitetom i istrajnošću nego prepoznavanjem onih koji donose odluke. Ne žalim se ja previše na to, da se razumijemo, jer su nas ovakve okolnosti samo dodatno ojačale i dale nam neprocijenjivu autonomiju. Ali sad je već došlo vrijeme da te, festivalski tinejdžerske godine, zamjenimo ozbiljnijim i zrelijim odnosom svih odgovornih u tom sistemu. I zaista hoću da vjerujem da nas upravo takva dionica puta sada iščekuje.

* Šta je ono od muzičkih događaja što preporučujete pažnji umetničkih ljubitelja i posetilaca Kotora do kraja meseca jula?

– Tokom jula već smo slušali Big Band RTS-a sa Lenom Kovačević, kao i izuzetan švedski ansambl „Sirocco“ u saradnji i u prostorima naših dugogodišnjih partnera – Porto Montenegra i Luštice Bay. Takođe, čuli smo dvije premijere kojima smo obilježili 40 godina razornog zemljotresa 1979. i stavljanja Kotora i dijela Boke na svjetsku listu UNESCO, što se nekada pokazalo spasonosnim za očuvanje ovog kraja. Slušaćemo i cijelu porodicu čuvenog maga marketinga, jednog od prvih koji je pisao na temu marketinga u umjetnosti, Isaka Adižesa, čiji su sinovi Safir i Topaz zaplovili umjetničkim vodama i čija ćemo umjeća kompozitora tj. producenta svjedočiti na koncertu našeg festivalskog orkestra. Čak četiri koncerta posvećujemo mladim talentima iz Crne Gore koji se školuju u inostranstvu, a svake nedjelje su predviđeni koncerti u okviru Pjace od džeza. KotorArt je centralni partner Mađarske u realizaciji vrijednih programa „Nedjelje mađarske kulture u Crnoj Gori“, pa ćemo tako slušati muziku raznih žanrova, od kojih je simfonijski orkestar Danubia zakazan za 21. jul. Samo par dana kasnije nastupiće i Orkestar bez granica sa Premilom Petrovićem i savremenim programom, inspirisanim berlinskim „Berghainom“, a poslednja tri dana jula su rezervisana za „Coca Cola Stage“, sa tri koncerta popularnijeg zvuka. U pitanju je koncert posvećen godišnjici smrti Olivera Dragojevića u neobičnom, a cappella aranžmanu; nastup Sergeja Ćetkovića sa učenicima muzičkih škola iz Beograda i Kotora, te nastup našeg čestog gosta Massima Savića.

* Predstavite nam najznačajnije učesnike Don Brankovih dana muzike sledećeg meseca.

– Nevjerovatna Judža Vang za klavirom, koja nam se ove godine vraća poslije prošlogodišnjih ludih koncerata sa Leonidasom Kavakosom; prvi klarinetista Berlinske filharmonije Andreas Otenzamer nam takođe opet dolazi u goste – njih dvoje će svirati dva koncerta, 7. i 9. avgusta. Izuzetni jermenski čelista Narek Haknazarjan će takođe dva puta nastupiti – kao solo resitalista 5. avgusta, te sutradan sa Romanom Simovićem i ekipom sjajnih muzičara, izvodeći reprezentativna djela kamerne muzike. Zijah Sokolović sa triom Lolita ispred Bogorodičinog hrama u Prčnju i džez muzikom… Evo, to je naš avgust u najkraćim, boldovanim crtama!

* Osim muzike, poklonici pozorišta i filozofije takođe imaju svoje kutke i stvaralačke trenutke?

– Tako je. KotorArt je festival od državnog značaja za Crnu Goru i svojevrsna asocijacija nekoliko ranije formiranih festivala. Jedan od njih je Festival klapa, zatim Festival pozorišta za djecu i Pjaca od filozofa. Od 26. juna do 13. avgusta u okviru KotorArta planirano je 48 glavnih i preko 200 pratećih programa sa više od 1.500 umjetnika. Klapsko pjevanje je vrlo karakteristično za naš region i već 18 godina, kako kroz takmičarski i revijalni dio programa, tako i kroz naučne, muzikološke radove, čuvamo ovaj važan aspekt domaće kulturne baštine. Dječiji festival jedna je od najznačajnijih smotri teatarskog izraza namjenjenog najmlađima u ovog kraju Evrope. Gostujuće predstave su iz velikog broja zemalja, a svake godine podrazumijeva i sopstvenu produkciju tj. premijerna izvođenja. Pjaca od filozofa je pokušaj da se u nekoliko dana rezimiraju važne i aktuelne teme. Poslije evropske politike, apokalipse, ljubavi, kulture u doba kolere… ove godine je na dnevnom redu tema migrantske krize, njene balkanske rute i sva značenja koja sobom nosi.

* Konačno, imate li već sada zamisao o sledećem KotorArtu 2020. i šta bi sve ta zamisao u ovom trenutku podrazumevala?

– Već smo ostvarili kontakte sa zaista izuzetnim umjetnicima i ansamblima i napravili načelne dogovore. Ugostićemo ove godine direktore velikih festivala, poput onog u Verbijeu ili Šangajskog art festivala, sa kojima pravimo dogovore o saradnji. Kotor i Boka su biseri Mediterana, nama to nije ništa novo.

Ali, prije svega toga, možda bih poželio samo malo više izvjesnosti u planiranju, da stvari sa entuzijazma pređu na odgovornost. Disbalans je ogroman i počinje bivati nepodnošljiv. A kada sve to kažem, znam da sam za prethodnih 18 godina sve to isto poželio prečesto, da mi se ne bi nametnulo ono pitanje sebi sa početka ovog razgovora…

Angažovani i ekskluzivni

– KotorArt je danas festival-platforma koja je podjednako angažovana koliko i ekskluzivna. Ta kombinacija je dosta rijetka. Od kreiranja muzičke baštine – kroz porudžbine sada već preko tri sata savremene muzike, inspirisane lokalnom i crnogorskom istorijom – preko animiranja najmlađih kroz njima specijalno prilagođene događaje, zatim koncerata kojima mlade talente na školovanju u inostranstvu vraćamo u zemlju, popularnijeg zvuka kojim promovišemo klasiku, te ekoloških koncerata, pa sve do zvijezda svjetske muzičke scene. Naš program zaista pokriva širok dijapazon tema i žanrova – s ponosom ističe Ratimir Martinović.

Pjaca od džeza

– Nekoliko godina unazad svake nedjelje njegujemo našu „Pjacu od džeza“. Angažujemo kako domaće, tako i regionalne umjetnike. Ovaj žanr u kom i lično uživam, još uvijek nije zaživio u onoj mjeri u kojoj bih volio, ali tu smo da mu upravo – udahnemo život! Koncerti su besplatni, kao i ogroman dio naših programa, a posjećenost je sad već zaista izuzetna. Inače, Pjaca od džeza je dio većeg projekta koji je usmjeren na oživljavanje pjaca Kotora, a kojima, kako dnevnim tako i noćnim koncertima, dajemo dodatno značenje, ulogu i funkciju – objašnjava naš sagovornik.