Ime upisano zlatnim slovima u istoriju hrvatske kulture i u srca brojnih poštovalaca u Srbiji 1Foto: Wikipedia/ Institut hrvatske glazbe

Hrvatski dirigent, pijanista i muzički pedagog Vladimir Kranjčević preminuo je 9. februara u Zagrebu u 84. godini, nakon teške bolesti.

Kranjčevićev talenat i postignuća su, kako je navela ministarka kulture Hrvatske Nina Obuljen Koržinek u telegramu saučešća, ostavili dubok i neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi.

“Muzika je sveta umetnost”, citirala je ministarka Kranjčevića, ističući da je tokom višedecenijske karijere srčano delio svoj talenat i znanje sa generacijama učenika i studenata, te znalaca i ljubitelja muzike, prenela je HRT.

Maestro Kranjčević, kako je podsetila ministarka, uvek je na svojim koncertima promovisao domaće muzičko stvaralaštvo, istovremeno delujući i kao uspešan direktor, voditelj i šef dirigent mnogobrojnih ansambala i muzičkih ustanova, uključujući Varaždinske barokne večeri, čiji je jedan od osnivača.

“NJegovo umetničko delovanje i stvaralaštvo prepoznale su kako generacije studenata i verne publike tako i struka, te je za svoj rad dobio sve relevantne muzičke umetničke nagrade”, istakla je Nina Obuljen Koržinek, navodeći nagrade Lovro pl. Matačić Hrvatskog društva muzičkih umetnika i nagradu Vladimir Nazor Republike Hrvatske za životno delo.

Povodom smrti Kranjčevića, ministar kulture i informisanja Srbije Vladan Vukosavljević uputio je telegram saučešća koleginici Nini Obuljen Koržinek, navodeći da je njegovim odlaskom hrvatska kultura izgubila “jedan od svojih najznačajnijih i najamblematičnijih izdanaka”.

“Izdašnom muzičkom kompetencijom i velikim pregalaštvom, Vladimir Kranjčević ostavio je neizbrisiv trag u obrazovanju generacija muzičara i uspomenama publike čiji je muzički ukus i izgrađivao i obogaćivao”, naveo je Vukosavljević, dodajući da je Kranjčević i u Beogradu i Srbiji ostavio “dubok znamen svog talenta i uticaja na brojne ljubitelje umetničke i horske muzike, od publike pa do stručnjaka”.

“Veliki umetnik Vladimir Kranjčević upisao je svoje ime zlatnim slovima u istoriju hrvatske kulture i u srca brojnih poštovalaca u Srbiji, regionu i širom sveta. Kako i priliči ljudima koji ostvare svoju sudbinsku misiju“, istakao je Vukosavljević, saopštilo je Ministarstvo kulture i informisanja.

Rođen 21. novembra 1936. godine u Zagrebu, gde je diplomirao klavir na Muzičkoj akademiji u razredu Ladislava Šabana, Kranjčević je dirigovanje studirao kod Slavka Zlatića (Zagreb), a usavršavao se u Monte Karlu (kod Igora Markeviča). Magistrirao je 1980. u Beogradu kod Vojislava Ilića.

U Zagrebu je 1960-ih bio osnovnoškolski nastavnik i gimnazijski profesor, od 1970. profesor i direktor Muzičke škole „Vatroslav Lisinski“, a potom profesor na Pedagoškoj akademiji i od 1978. do odlaska u penziju 2007. na Muzičkoj akademiji.

Uporedo, od 1994. do 2002. godine bio je direktor Opere HNK-a. Jedan je od osnivaca festivala Varaždinske barokne večeri 1971, predsednik njegovog Programskog odbora i direktor od 1994. do 2006. godine.

Bio je osnivač i dirigent Kamernog orkestra Vatroslav Lisinski u Zagrebu (1972-1976), šef dirigent Akademskog hora Ivan Goran Kovačić (1974-1987), vokalnog ansambla Zagrebački madrigalisti (1980-1985).

Od 1988. do 1991. vodio je Hor i Simfonijski orkestrar RTV Beograd te od 2006. godine Operu b. b. Zagreb.

Kranjčević je od 1976. do 1982. bio šef dirigent Mešovitog hora RTZ-a, današnjeg Hora HRT-a.

Od 1983. do 1988. bio je šef dirigent Simfonijskog orekstra HRT-a, tada pod nazivom Simfonijski orkestra RTZ-a.

U tom periodu pokrenut je pretplatnički ciklus Petnaest doživljaja, prvi put uz marketinški osvešćen pristup publici.

Snimio je oko 5.000 minuta trajnih snimaka za radio i televiziju, te velik broj nosača zvuka.

Dobitnik je nagrada Milka Trnina 1977, Josip Štolcer Slavenski 1978, Vladimir Nazor 1995, Grada Varaždina 1983, 1986. i 1995, Zlatno zvono 2001, te nagrade za životno delo Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga 2008, Glazbenih svečanosti hrvatske mladeži u Varaždinu 2012. i nagrade Porin za životno delo 2013.

Nagradu Vladimir Nazor za životno delo dobio je 2016. Tu su i nagrada Vatroslav Lisinski Hrvatskog društva kompozitora, Vjesnikova nagrada Kantor, Zlatna medalja Varaždinske biskupije i Nagrada Grada Zagreba.

Nosilac je odlikovanja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, kao i Reda Danice hrvatske s likom Antuna Radića i Reda hrvatskog pletera. Bio je počasni građanin Grada Križevaca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari