Miroslav Lekić novi predsednik Upravnog odbora Filmskog centra Srbije: Nagrada vlasti za zabranu filmova eminentnih reditelja 1Foto Stanislav Milojković

Odluka na koju su naši filmski radnici čekali od maja prošle godine, a zapravo od januara 2022, konačno je doneta u četvrtak, 6. aprila – Vlada Srbije donela je rešenje o imenovanju novih članova Upravnog odbora Filmskog centra Srbije (FCS), a najveća „zanimljivost“ je izbor reditelja Miroslava Lekića za predsednika ovog tela, koji se kao član prethodnog saziva UO FCS „proslavio“ u javnosti zbog skandaloznog poništavanja prvog konkursa za eminetne reditelje, zbog kojeg se on i raspao pre isteka svog mandata.

U najznačajniju nacionalnu filmsku ustanovu na rukovodeća mesta sada dolazi pet članova UO, umesto ranijih devet (što je bilo i najavljeno), a to su, kako je zvanično saopšteno, Sonja Damjanović, glumica, prvakinja drame Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, Nenad Okanović, glumac i producent, Nenad Janković, poznatiji kao Nele Karajlić, multimedijalni umetnik, i Anđelija Andrić, saradnik za kinematografiju, međunarodnu saradnju, plasman i promociju u FCS, i njima će predsedavati Miroslav Lekić, koji je ostvario „zavidnu“ biografiju u FCS.

Podsećanja radi, novembra 2021. UO FCS na čelu sa Jelenom Trivan poništio je predlog konkursne komisije kojim su podržani novi filmovi Gorana Markovića, Želimira Žilnika i Srđana Dragojevića, a zbog ovog istorijskog „gafa“ (prvi put se dogodilo da FCS ne prihvati odluku komisije koju je sam izabrao), decembra 2021. pet članova UO podnelo je ostavke, jedan je u međuvremenu preminuo, i ovo telo je tada praktično prestalo da funkcioniše.

Uz Trivan, na ovim mestima su tada ostali samo Miroslav Lekić i Petar Jakonić, mandat ovom UO zvanično je prestao maja prošle godine, ali je od 2022. FCS u blokadi, i njegove nadležnosti i organizovanje konkursa za sufinansiranje filmova od tada sprovodi Ministarstvo kulture.

U međuvremenu, Goran Marković je doživeo nezapamćene javne uvrede vlasti, pa se opravdano sumnja da je Miroslav Lekić sada nagrađen zbog toga što je glasao da se ne prihvate odluke konkursne komisije i da se prvi konkurs za eminetne reditelje poništi mimo pravne procedure.

Ali, kako za Danas ističe Srđan Dragojević, kakav komentar na to može da ima osoba koja afirmiše pristojnu komunikaciju u javnom prostoru.

– Ono što je svakako razočaravajuće jeste što u izboru članova novog UO nije uvažen zajednički predlog Udruženje filmskih umetnika, Asocijacije filmskih reditelja i Asocijacije scenarista, kao i UFUS AFA zaštite, da 350 filmskih autora ima jednog predstavnika u Upravnom odboru Filmskog centra. Mislim da to sasvim dovoljno ilustruje koliko se uvažava mišljenje onih koji se filmom bave – kaže Dragojević, koji je i predsednik UO UFUS AFA zaštite – Organizacije filmskih autora Srbije.

– Ali, mi ćemo kao strukovno udruženje uvek stajati na raspolaganju da ponudimo rešenja koja bi predupredila blokadu Filmskog centra, kao i nedavnu bruku sa poništavanjem konkursa za eminetne reditelje, i cenzurom nezapamćenog intenziteta još od doba „Crnog talasa“. To rešenje uvek počiva na demokratskom odlučivanju, te ćemo predložiti da Filmski centar formira i Savet Autora, kao savetodavno telo sastavljeno od najeminentnijim filmskih stvaralaca, kao i da se novi izbor direktora FCS sprovede demokratski, i da sve asocijacije glasaju za prijavljene kandidate – objašnjava Dragojević.

– Imamo sada i situaciju da je predhodni UO ukinuo institut obaveznog kratkog filma za reditelje debitante u dugometražnom igranom filmu, što postoji na svim filmskim fondovima u okruženju i u Evropi. Razumem ambiciju i samopouzdanje, i da svaki glumac misli da može i da režira, ali to dosta često ostaje samo na toj ulepšanoj slici o sebi. Profesionalni reditelji završe akademiju i imaju iza sebe najmanje šest kratkih filmova, pa je logično da i oni iz drugih profesija koji žele da režiraju dokažu svoju sposobnost prvo na režiji kratkog filma, za koji, uostalom, postoje konkursi FCS – smatra jedan od naših najznačajnijih reditelja.

S druge strane, kako navodi, konkurs FCS za film sa nacionalnom temom, odnosno, za film od „nacionalnog značaja“, izaziva podsmeh u čitavoj filmskoj Evropi.

– Kako za neki film, unapred, možete znati da će biti od „nacionalnog značaja“? Velika je opasnost da u ovoj oblasti dominira „patriotski kič“. I da li može da se veruje da bi neki veliki filmovi naše kinematografije prošli na ovako ustrojenom konkursu? Ja sam uveren da bi bili glatko odbijeni. Jer, samo vreme može da pokaže „nacionalni značaj“ nekog filma, a on je neodvojiv i od uspešne internacionalne sudbine takvog umetničkog dela. Šta će nam uopšte film koji ne „prelazi rampu“ ka inostranstvu i ne afirmiše našu kulturu u svetu – zaključuje Srđan Dragojević.

Imenovanje novih „prvih ljudi“ FCS za Danas komentariše i Branislav Jević, jedan od naših najuspešnijih producenata.

– Prvo što mi je palo na pamet kad sam čuo vest je: konačno! Konačno je izabran Upravni odbor Filmskog centra. Šta je to među ljudima koji se bave kulturom, filmom, bilo razlog da tako dugo taj UO nije mogao da se izabere? To je druga misao koja mi je pala na pamet. I treća, da li je konačno, u procesu izbora saslušan glas filmskih radnika, da li su oni predložili svoje kolege, kao ljude od kredibiliteta iz filmskog posla? Nadam se da – da – kaže Jević.

Način na koji se biraju članovi UO, komunikacija između Vlade, s jedne strane, i filmskih umetnika i zanatlija, s druge u tom procesu, pa postavljanje u UO ljudi koji imaju poverenje struke, kako navodi, daleko je važnije od toga – ko će se naći u toj upravi.

– Stav većine iz filmske delatnosti je da predloži da u UO FCS treba da dođu ljudi od struke. To je utkano u predlog koji sam kao član Radne grupe za izradu Nacrta Zakona o filmskoj i drugim audiovizuelnim delatnostima, koji je koliko znam još uvek u procesu razmatranja, predao Ministarstvu kulture. Pretpostavljam da bi uvažavanje mišljenja svake struke od strane Vlade bio pravi korak ka uspostavljanju zdrave atmosfere za funkcionisanje svih oblasti društva. Oslanjanje na poverenje struke, izbor na važna mesta ljudi od znanja i od poštovanja kolega sa kojima rade, sigurno bi doprinelo poverenju u institucije – objašnjava Jević.

– Zašto „vlast“ nema poverenje u dobronamernost ili stručnost ljudi koje je naše društvo iškolovalo i koji su kroz svoj život i karijere stekli iskustvo i zaslužili poštovanje i poverenje? Je li „patriotski“ birati nedovoljno kompetentne za obavljanje javnih funkcija? Često sam čuo, kad se o tome govori da se pita, da li bi postavili u avion, koji treba da ih preveze s kraja na kraj sveta, pilota – proverenog partijskog kolegu u čije veštine niko iz struke nije uveren, ili osobu od znanja sa hiljadama sati letenja? Ili, da li bi tako birali hirurga da ih operiše? Zamislite da nas u sportu predstavljaju samo pripadnici partija na vlasti, kakve bismo rezultate postizali? Po mom dubokom uverenju, patriotizam je u rukovođenju da postavljaš najbolje na svako mesto. Osobe koje bi struka, sopstvenim tajnim glasanjem odabrala i predložila za javne funkcije – po definiciji bi ispunjavale kriterijum i stručnosti i ljudskosti – ističe Jević.

– A i jedno i drugo je neophodno da bi se obezbedila kompetentnost, kreativnost, stabilnost, samim tim i poverenje stručne javnosti i kontinuiran napredak u svakoj oblasti. Mislim da nam to kao društvu, već poduže nedostataje i nadam se da je moguće takvu normalnost jednom zauvek uspostaviti. Vlast koja odustane od partijskog kadriranja i uspostavi tu normalnost i pozitivnu – prirodnu selekciju, pokazaće visok nivo patriotizma i dobrih namera. I konačno, i sama će pokazati poverenje u društvo koje je na izborima toj vlasti dalo svoje poverenje – zaključuje za Danas Branislav Jević.

Goran Marković: Lekić i Trivan na skali rukovodilaca SNS

Izborom novih članova UO FCS, vlast je svakako dala signal „šta joj je činiti“ sa najvažnijom filmskom ustanovom, i na koji način će staviti čizmu na filmsku industriju i autore koji se ne daju zaplašiti zabranama i cenzurama, a svakodnevica nam pokazuje da je već odavno zarobila gotove sve ustanove, institucije i oblasti života.

Reditelj Goran Marković ovako komentariše ovu situaciju:

– Što se tiče Lekića, novog predsednika Upravnog odbora FCS, on je očigledno zaslužio to mesto aktivno učestvujući u zabrani Žilnikovog, Dragojevićevog i mog projekta koje je, inače, stručna komisija predložila za realizaciju. Pretpostavljam da će i bivša predsednica UO, Jelena Trivan, koja je rukovodila ovom zabranom, sada doterati još više na skali rukovodilaca iz redova SNS, i da će joj, kao i Lekiću uostalom, Filmski Centar Srbije biti sam prolazna referenca u grabežu za vlast – ističe za Danas Goran Marković.

Veliki strah od izbora novog direktora Filmskog centra Srbije

Uznemirenje zbog ovakvog imenovanja članova novog UO FCS (koje ima i podnaslov RTS „Ja volim Srbiju“), među filmskim radnicima dodatno povećava strah od izbora novog direktora FCS, jer je u januaru ove godine ministarka za kulturu Maja Gojković objavila predlog izmene postojećeg Zakona o kinematografiji. Ovom izmenom, umesto Upravnog odbora FCS, odluku o predlogu konkursne komisije ubuduće bi donosio direktor FCS.

I mada se ministarka u obrazloženju za ovaj amandman pozvala na krovni Zakon o kulturi, kao i bolje fukcionisanje najznačajnije nacionalne ustanove za kinematografiju, predložena promena u njenom radu, kako su za Danas tada ocenili neki od najeminentnijih predstavnika struke, u najmanju ruku je upitna i konfuzna, i otvara šansu za laku cenzuru i lobiranja. Naročitio za eliminisanje „nepodobnih“ umetnika poput Gorana Markovića, koje bi tada u kulturnoj javnosti moglo da prođe sa mnogo manje skandala.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari