O „Svetu bez žena“ ili „Muškarci to rade bolje“ 1Foto: Jakov Simović

Reč teatar se upravo koristila za Theatrum Anatomicum, za te sale, amfiteatre u kojima su se vršile vivisekcije leševa za studentsku nastavu – prisetio se umetnički direktor Bitefa Ivan Mednica na završetku prvog dela šetnje, oblikovane tako da na nesvakidašnji način upozna predstavnike medija sa dve domaće predstave koje će premijerno biti izvedene na 56. Bitefu.

Prva je „Dr Auslender / Made for Germany“ koja je bila prezentovana na Institutu za anatomiju, tačnije jednom od amfiteatara gde se održavaju predavanja iz najtežeg predmeta na Medicinskom fakultetu, a o drugoj predstavi „Svet bez žena“ govorilo se u dvorištu Centra za kulturnu dekontaminaciju (CZKD).

O „Svetu bez žena“ ili „Muškarci to rade bolje“ 2
Eksponat Muzeja anatomije Foto:Jakov Simović

U pitanju je autorski projekat Maje Pelević i Olge Dimitrijević, koji se svojom temom nadovezuje na koncept i slogan ovogodišnjeg Bitefa „Mi, junaci rada svog“ .

Radni naslov predstave „Svet bez žena“ je bio prvo „Muškarci to rade bolje“ , rekla je Maja Pelević, dodajući da se ona nadovezuje na ranije zajedničke projekte koje su radile Olga Dimitrijević i ona.

I, sada je sve krenulo od njihove zapitanosti nad određenom temom. Ovoga puta nad pitanjem rada i radnih prava.

– Kako se Olga i ja bavimo pozicijom žena, gledale smo prvo kolika je, u kvantitativnom smislu, zastupljenost žena u srpskom teatru – istakla je Pelević i nastavila da je potom usledilo istraživanje, sa posebnim akcentom na prisustvo žena na rukovodećim pozicijama i pozicijama moći.

– Shvatile smo da je po pitanju teksta, režije i upravničkih pozicija drastično manja zastupljenost žena čak i danas. U poslednjih 10 godina posebno na mestima gde se nalaze velike količine novca. – konstatovala je Pelević.

Prema njenim rečima što su veći budžeti to je manja zastupljenost žena pa su se tako neka pozorišta, poput „Jugoslovenskog dramskog“, „Narodnog“ i „Beogradskog dramskog“ našli na najcrnjoj listi što se tiče zastupljenosti žena, dok su u Bitef teatru, koji raspolaže manjim budžetom najdominantnije žene.

– Da smo mogle nastavile bismo sa ovim istraživanjima na celoj teritoriji Srbije. Nažalost, nismo imale te mogućnosti te smo se zadržale na Beogradu ali mislim da je tu slika već više nego jasna. – konstatovala je Pelević.

Ona je rekla da su istraživanje za ovu predstavu nastavile jer su smatrale da nije samo stvar u kvantitetu već i samim radnim procesima, načinom na koji se žene generalno tretiraju u pozorišnim procesima gde postoje različite vrste eksploatacije, različite vrste psihičkog i fizičkog zlostavljanja, koja su se dešavala.

O tome su razgovarale sa svojim koleginicama, glumicama, rediteljkama, koreografkinjama, kompozitorkama na simpozijumu održanom u Bitef teatru tokom juna.

– Razgovarale smo o raznim pitanjima na temu radnih prava, radne etike, o tome koje se granice prelaze, na koje stvari smo se možda, na neki način, i navikle – kazala je Pelević , dodajući da iako su se držale kulturnog sektora, znaju da su sva ova pitanja primenljiva na sve oblasti života.

– Nije stvar samo u tome koliko su i kako žene plaćene već i na koji način su tretirane i na koji način se dešavaju različiti odnosi moći u patrijarhatu – podvukla je Maja Pelević.

Prema njenim rečima ovakvi modeli ponašanja se reflektuju i na našu kulturnu scenu, a o tome se ne priča često.

Dodatni deo istraživanja, koji se tiče ove predstave je da se nakon njenog izvođenja podstakne debata i da se utiče na postojeće regulative i kulturne politike u zemlji. Ana Miljanić je u ime CZKD-a istakla da se upravo tome nada.

– Posebno nas zanima da ova predstava doprinese kulturno-političkom, a ne samo umetničkom promatranju teme kojom se Maja i Olga bave –

Rečeno je i da će obe predstave imati tri izvedbe na 56. Bitefu, od 27. do 29. septembra. Predstavu Dr Auslender (Made for Germany) publika će u Amfiteatru za anatomiju Medicinskog fakulteta moći da pogleda od 19 časova, dok će se Svet bez žena izvoditi u Centru za kulturnu dekontaminaciju od 21 čas.

Nakon razgovora, novinari su imali priliku da, uz vođenje kustosa Dejana Vasića, obiđu izložbu „Ovo je mural“ koja hrabro otvara pitanje dometa i ograničenja murala, sa akcentom na njihovu kapitalizaciju za različite političke narative.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari