Opera i bez mnogo novca može da bude fantastična

Milica Ilić, pijanistkinja, autorka kamernog operskog trilera "(a)Mantis Reliogiosa", čija je beogradska premijera izvedena na Četvrtom BUNT-u

Ostavite komentar


  1. Postoje i kamerna izvođena opera. A postoji i mogućnost da se konkuriše kod donatora pre svega za dela koja su zapostavljena (ali neki grad, država, privatnik želi da je predstavi), jer za poznate opere i druga dela je teško dobiti sredstva. Na primer, da bi se razumeo prelaz od baroka ka klasicizmu Hajdna i Mocarta treba izvoditi nekoliko nepravedno zapostavljanih kompozitora koji su zapravo stvorili klasicističku muzičku matricu (počeli su da razgrađauju barok). Od Bahovih sinova na Hajda i Mocarta su najviše uticali: Carl Philipp Emanuel Bach (Concerto in G Minor, Fortepiano Concerto in D, Magnificat in F major,…Harpsichord Concerto in E flat major) i najmlađi tzv Londonski Bah – Johann Crhistian Bach (sifonije, naročito: Symphony in G minor Op.6 No.6, koncerti, rekvijem, opere: Amadis de Gaule, La clemenza di Scipione, Temistokle, Lucia Scilla). Zatim zvezda Praga Mysliveček Jozef (sinfonije, koncerti, opere: Bellerofonte, Motezuma, Antigona…), kao i zvezde Pariza: Gerty André Ernest Modeste (Zémire et Azor, Le Magnifique, D““Isabelle, Guillaume Tell,… ), Gossec François-Joseph (Lacrimosa from Requiem , Grande Messe des Morts – XI…), Saccini Antonio (L““isola d““amore, Dardanus, Renaud, Edipo a Colono).
    Znači, na primer, za Mysliveček-ovu "Antigonu", Gerty-jev "Viljem Tel" ili Saccini-nijev "Reno" možda je lakše naći donatora u svetu.
    Ps. Takođe može se poput René Jacobs oživeti neko "izgubljeno" delo poput Pergolesi "Septem verba a Christo in Cruce" (2012.)

Ostavite komentar


Kultura

Poslednji intervju Slavenke Drakulić za Danas: U Beogradu, kao i u Zagrebu, neki me ljudi vole neki ne, jer kad vam naše vlasti nalepe crnu etiketu, to vam zauvek ostaje 8

Poslednji intervju Slavenke Drakulić za Danas: U Beogradu, kao i u Zagrebu, neki me ljudi vole neki ne, jer kad vam naše vlasti nalepe crnu etiketu, to vam zauvek ostaje

Preminula je Slavenka Drakulić, najpoznatija savremena hrvatska književnica u svetu, autorka i novinarka koja je najbolje opisala naš buran tranzicioni svet i čija su nam publicistička dela pomagala da shvatimo šta nam se događalo poslednjih četrdeset godina. Iznenada nas je napustila u 77. godini, neposredno nakon što je objavila svoju novu knjigu „Zašto nisam naučila da kuvam”, kod svog hrvatskog izdavača Frakture,  objavio je Jutarnji list.

Naslovna strana

Naslovna strana za 22. jun 2026
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.