nin-ova nagradaFoto: Promo

Konkurs za NIN-ovu nagradu je otvoren, spisak pristiglih dela ažuriraće se na sajtu nedekjnika NIN, a ime 69. dobitnika najprestižnijeg domaćeg književnog priznanja biće saopšteno sredinom januara 2023., pošto prethodno budu određeni širi, uži i najuži izbor.

NIN-ova nagrada, najznačajnije domaće književno priznanje, dodeljuje se od 1954. godine. Aktuelna dobitnica, književnica Milena Marković, nagrađena je u januaru za knjigu Deca, u izdanju kuće LOM.

„Pozivamo autore i izdavače da romane, napisane na srpskom jeziku, zavedene u nacionalnoj biblioteci i prvi put objavljene 2022. godine, pošalju na konkurs, u najmanje šest primeraka, na adresu nedeljnika NIN (Cetinjska 1, 11.000 Beograd), odmah po objavljivanju, a najkasnije do 15. decembra 2022“, navodi se u saopštenju nedeljnika NIN.

Takođe ističu da je izabran i novi sastav žirija. U žiri ulaze Milena Đorđijević, Žarka Svirčev i Goran Korunović. Marija Nenezić i Teofil Pančić odlučuju o najboljem romanu još ove godine.

„S obzirom na to da je trojici članova istekao mandat, Milena Đorđijević, Žarka Svirčev i Goran Korunović ušli su u novi saziv NIN-ovog žirija. Teofil Pančić i Marija Nenezić biraće najbolji roman i tokom 2022“, dodaje se u obrazloženju.

Žarka Svirčev je naučna saradnica u Institutu za književnost i umetnost u Beogradu. Osnovne i master studije završila je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a doktorirala na Filološkom fakultetu u Beogradu. Akademska sfera interesovanja su joj feminističke studije periodike, avangarda i tradicije romana u srpskoj književnosti. Objavila je četiri knjige: „Ah, taj identitet!“ (o stvaralaštvu Dubravke Ugrešić, 2011), Vinaverova književna republika (2017), Portret prethodnice: Draga Dejanović (2018) i Avangardistkinje. Ogledi o srpskoj (ženskoj) avangardnoj književnosti (2018), za koju je dobila nagradu „Anđelka Milić“.

Sa dr Jelenom Milinković uredila je međunarodni zbornik naučnih radova Ženski pokret (1920–1938). Priredila je knjigu Nemiri između četiri zida: izbor pripovedaka književnica prve polovine 20. veka (2021). Književnu kritiku kontinuirano objavljuje u Poljima, Beogradskom književnom časopisu i na portalu Komuna Links.

Milena Đorđijević diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Magistarski rad na temu Teorijski aspekti problema zla u stvaralaštvu DŽ. M. Kucija“ odbranila je 2010, a doktorski rad Teorijski aspekti sukoba Istoka i Zapada u delima Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, Ive Andrića, DŽona Maksvela Kucija i Orhana Pamuka“ 2016. godine.

Radila je kao spoljni saradnik nemačkog časopisa za književnost i kulturu WortMosaik i nemačke izdavačke kuće GoluBooks. Radi u Narodnoj biblioteci Srbije kao urednica književnih i tribinskih programa, u okviru kojih je, samo u kontekstu ciklusa „Večeri na Kosančiću“, intervjuisala oko stotinak savremenih pisaca iz Srbije i regiona. Objavljuje naučne radove i književne prikaze u naučnoj i književnoj periodici. Višegodišnja je saradnica Politikinog podlistka Kulturni dodatak za koji redovno piše eseje, književne prikaze, književnu kritiku, te radi intervjue sa književnicima. Kopriređivač je publikacije Pisci iz Srbije i autorka naučne monografije Sukob Istoka i Zapada u delima Dostojevskog, Andrića, Pamuka i Kucija.

Goran Korunović radi kao docent na Katedri za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima, na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavljivao je književnu kritiku u periodici (Danas, Letopis Matice srpske, Polja, Koraci, Kvartal) i na portalu Glif. Autor je knjiga Gostoprimstva (2011, poezija), Reka kaiševa (2012, poezija), Literatura i opasnost (2013, komparativni ogledi), Crvena planeta (2014, poezija), Usta bez kapaka (2019, poezija), Muze ideologije (2020, komparativna studija). Bavi se proučavanjem modernih južnoslovenskih književnosti, sa posebnim interesovanjem za modernistički roman i savremenu poeziju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari