Početi iz početka 1Foto: EPA-EFE HAYOUNG JEON

„Ozloglašena zamerka ‘panseksualizmu’, koja je upućena frojdovskom tumačenju snova, već je svakodnevna mudrost“.

„Oštri kritičar psihoanalize Hans Jirgen Ajzenk još je ranije primetio odlučujući paradoks frojdovskog pristupa snovima: po Frojdovom mišljenju, želja koja se artikuliše u snovima je nesvesna i ujedno seksualne prirode, što je suprotno većini primera koje je analizirao i sam Frojd, počevši sa snovima koje je izabrao kao ilustrativni primer logike snova, čuvenim snovima o Irminoj injekciji. Latentna misao koja je bila artikulisana u ovim snovima, Frojdov je pokušaj da uz pomoć argumenata tipa ‘uzrok za neuspeh nisam ja već čitav niz okolnosti…’ isključi sopstvenu odgovornost za neuspeh lečenja svoje pacijentke Irme; međutim ova ‘želja’, značaj snova, očigledno nije niti nesvesna niti seksualne prirode (neuspeh Irminog lečenja uznemirivao je Frojda danonoćno)“, piše slovenački filozof Slavoj Žižek u eseju „Marskov pronalazak simptoma“ koji otvara njegovu knjigu eseja „Početi iz početka“, koju je sa slovenačkog prevela Nina Gugleta, a objavila izdavačka kuća Arete. U knjizi se nalaze i još i eseji „Rođenje označitelja- gospodara“, „Zadovoljstvo u granicama čistog uma“, „Ideologija danas“, „Lenjinov izbor“ i „Početi iz početka“.

Ova knjiga izabranih tekstova donosi osnovni pogled na Žižekovu percepciju društvenog i političkog, Žižekovu samokritiku, pogled na delovanje ideologije danas, izbor iz njegovog eseja o Lenjinu i tekst u kom određuje šta danas znači „početi iz početka“.

Namera ovog užeg izbora tekstova Slavoja Žižeka jeste, kako navodi izdavač, da čitaocu ponudi crvenu nit kroz lavirint njegovih eseja koji se odnose na analizu društva i savremenog funkcionisanja društvene veze, s posebnim naglaskom na analizu ideologije. NJegovo glavno oružje i snaga je njegov stil: mešavina psihoanalize Žaka Lakana, filozofije, svakodnevne patologije, brojnih primera iz književnosti, filma, klasične muzike, politike, sporta, fizike, popularne nauke. I pre svega šale.

Slavoj Žižek je planetarno popularni slovenački filozof, kulturni kritičar i teorijski psihoanalitičar. Poznat je po svojoj interpretaciji i nadgradnji teorije psihoanalize Žaka Lakana, koju je primenio na pop kulturu i sociologiju. Svrstava se u filozofe poststrukturalizma.

Takođe pripada grupi mislilaca inspirisanih marksizmom. Žižek je stekao doktorat iz filozofije na Univerzitetu u LJubljani, a pshioanalizu je studirao u Parizu. Od 2005. je akademik Slovenačke akademije nauka. Danas radi kao istraživač na Sociološkom institutu Univerziteta u LJubljani. Često je gost univerziteta širom sveta (SAD: Prinston, Kolumbija). Slavoj Žižek je jedan od najplodnijih filozofskih pisaca današnjice. Napisao je više od 100 knjiga i preko 900 radova.

Piše na slovenačkom, francuskom i engleskom jeziku. Neke o tema kojima se bavi su: fundamentalizam, tolerancija, politička korektnost, globalizacija, subjektivnost, ljudska prava, mitovi, sajberspejs, postmodernizam, multikulturalizam, postmarksizam, i ličnosti poput Alfreda Hičkoka, Dejvida Linča i Lenjina. NJegovi tekstovi često se objavljuju i u uglednim svetskim dnevnim listovima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari