Retke su predstave koje dožive četvrt veka 1

Muzej Narodnog pozorišta u Beogradu u jubilarnu 2018, u kojoj nacionalni teatar počinje da slavi vek i po postojanja, ušao je sa izložbom fotografija kojom obeležava dvostruke pozorišne godišnjice – 25 godina od premijere Sterijinog „Kir Janje“, u režiji Egona Savina i Verdijeve opere „Don Karlos“ , koju je na scenu NP postavio Mladen Sabljić.

Autor i fotografije na kojima su zabeleženi različiti periodi iz scenskog života ovih predstava su: Srđan Mihić, Srđa Mirković, Miša Mustapić, Vicencio Žaknić i Vukica Mikača.

„U pozorišnom životu Beograda retke su predstave koje dožive svoj 25. rođendan. U Narodnom pozorištu, a naročito kad je reč o predstavama sa Velike scene, koju dele tri umetnika ansambla, ovakav jubilej je pravi poduhvat. ‘Don Karlos’ je sa svojih nekoliko obnova, od premijere u oktobru 1992, jedna od najstarijih predstava na repertoaru, a ‘Kir Janju’ četvrtina veka kontinuiranog igranja, koja se navršila u decembru 2017, čini najstarijom dramskom predstavom Narodnog pozorišta“, navode u katalogu izložbe njeni autori Jelica Stevanović i Dragan Stevović.

Tajna aktuelne produkcije „Kir Janje“, koja je u poslednjih 25 godina imala na matičnoj sceni i gostovanjima više od 234 izvođenja sa bezmalo 85.000 gledalaca verovatno je formuli – „tri u jedan“.

„Sterija je uz Nušića naš najveći komediograf, kog srpka publika najviše voli; Egon Savin je jedan od naših vodećih reditelja, dok je Predrag Ejdus, koji tumači naslovnu ulogu, vrhunski glumac, koji je u ovoj predstavi ostvario antologijsku rolu u stilu Pitera O’Tula i Lorensa Olivijea“, kažu u NP. Za kompletnu podelu je kritika rekla da je „ni Sterija ne bi bolju mogao da sanja“.

Komedija Jovana Sterije Popovića „Kir Janja“ prvi put na sceni NP izvedena je 4. februara 1870, u režiji Alekse Bačvanskog i do Savinove verzije 1992. doživela je više postavki. Režirali su je: Đura Rajković 1883, Čiča – Ilija Stanojević 1903, Radomir Raša Plaović 1931, Strahinja Petrović dva puta 1942. 1945, Branko Gavela 1956. godine.

Egon Savin je počeo da režira „Kir Janju“ neposredno po dobijanju Sterijine nagrade i Nagrade „Bojan Stupica“ za Sterijin komad „Laža i paralaža“ i, prema svedočenju Jelice Stevanović, „u NP se odmah osetilo da se događa nešto značajno“, pa je već „na probama bilo sve više ‘tehničara'“. Tekst Jelice Stevanović u katalogu sadrži sve detalje o 25. godišnjem životu Savinovog „Kir Janjine“, tokom kog su se „imena i granice države u kojoj je nastala promenile nekoliko puta“, ali su „zubu vremena odoleli dekor Gerislava Zarića, kostimi Bojane Nikitović, muzika Ksenije Zečević, kao i scenski govor koji sa glumcima postavio Radovan Knežević“. Pored Ejdusa iz prve glumačke podele u „Kir Janji“, ženu naslovnog junaka Jucu i dalje igra Nada Blam.

Iako je svoj scenski život Verdijevo četvoročino remek-delo „Don Karlos“ počelo pre nešto više od 150 godina, na Velikoj sceni NP prvi put izvedeno 3. decembra 1955, u režiji Josipa Kulundžića. Mladen Sabljić je dva puta režirao „Don Karlosa“ u ovoj kući – 1970. i 1992. – drugi put povodom 125. godišnjice prvog izvođenja ove Verdijeve opere u Parizu 1867. godine. U produkciji, čiji se jubilej ovom izložbom u Muzeju NP obeležava, dirigent je bio Dejan Miladinović, dok su scenografiju, kostime i koreografiju uradili Vladimir Marenić, LJiljana Dragović i Vladimir Logunov. Na premijernoj podeli 9. oktobra 1992, kad je prvi put u Beogradu „Don Karlos“ izveden u originalu na italijanskom jeziku, glavne uloge pevali su: Živan Saramandić, Zvonimir Krnetić, Vjera Mikić Miranović, Jadranka Jovanović i Zoran Aleksandrić.

Pod dirigentskom palicom maestra Miladinovića i sa delimično izmenjenom pevačkom podelom predstava je posle sedam godina doživela prvu, a krajem 2000, povodom obeležavanja 100. godišnjice Verdijeve smrti i drugu obnovu. Treći obnovu 2006, tri godine posle smrti Mladena Sabljića režirala je njegova učenica i asistent Ivana Dragutinović, a u autorski tim ulazi i Aleksandara Zlatović kao asistent scenografa. Tada je nastala relativno stalna pevačka podela za ovu operu: Dušan Plazinić, Jasmina Trumbetaš Petrović, Miodrag D. Jovanović, Dragana del Monako i Živan Saramandić.

Autorski tim se nije menjao ni četvrtoj obnovi 2008, čija je četvrta predstava izvedena tek 4. februara 2012. u znak sećanja na Živana Saramandić, koji je preminuo nekoliko dana ranije. Poslednji put „Don Karlos“ je obnovljen u drugoj polovini prošle sezone, a na premijernoj obnovi gostovao je maestro Nikša Bareza, direktor Opere HNK iz Zagreba. Zbog zahtevnosti koju postavlja pred orkestar i soliste, ali i dužine, „Don Karlos“ je za četvrt veka izveden 31. put pred 12.00 gledalaca.

Izložba o predstavama „Kir Janji“ i „Don Karlos“ ostvarena je u saradnji Muzeja i Istraživačko-dokumentacionog centra NP sa Pozorišnim muzejem Srbije.

Jubilarno izvođenje Sterijine komedije

Komedija Jovana Sterije Popovića „Laža i paralaža“, u režiji Juga Radivojevića, biće večeras odigrana jubilarni, 150. put, na sceni „Raša Pavlović“. Uloge tumače Boris Komnenić (Marko Vujić), Brankica Sebastijanović (Jelica), Stefan Buzurović (Batić), Milan Gutović (Aleksa), Nebojša Dugalić (Mita) i Danijela Ugrenović (Marija).

Predstava, premijerno izvedena 25. marta 2006. godine, bavi se fenomenom laži, antropološkim problemima i mentalitetom, kroz surovu i dirljivu priču, ne samo o lažovima, već i o prevarenim i obmanutim ljudima.

Govoreći o razlozima za postavku ovog komada, Radivojević je uoči premijere rekao da je „laž, nažalost, postala legitimna, više se ne postavlja pitanje da li neko laže ili ne“, ukazujući da „na osnovu laži propadamo u duhovnom i egzistencijalnom smislu“. Dramaturzi su Molina Udovički i Slavko Milanović, kompozitor Kornelije Kovač, scenograf Dejan Pantelić, a kostimograf Marina Vukasović Medenica. Poznata Sterijina komedija prvi put je izvedena u Teatru na Đumruku 23. aprila 1842. godine. K. R.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari