Freska Slovenije s kraja 16. veka 1

Roman „Hronosova žetva“ slovenačke spisateljice Mojce Kumerdej pojavio se nedavno u izdanju „Geopoetike“, u prevodu Ane Ristović.

Ista kuća i prevoditeljica upoznali su čitaoce u Srbiji sa ovom spisateljicom 2015, kada je objavljena njena zbirka priča „Tamna materija“. Za „Hronosovu žetvu“, njen drugi roman po redu, Mojca Kumerdej dobila je jedno od najprestižnijih slovenačkih književnih priznanja, „Prešernovu nagradu“ za 2017. godinu.

Ovaj roman raskošna je freska kraja 16. veka na prostoru današnje Slovenije, a istovremeno pažljivo detaljno opažanje svakog i svakojakog vremena, a posebno onog za koje se čini da je njegova budućnost samo još istorija, a njegova sadašnjost sva prožeta strahom od nje.

Žetva Hronosa, boga vremena, uvek je obilna, jer istorija, naime, nije „magistra vitae“, već je pre „magistra mortis“, bez pravih učenika. Ili, kao što kaže jedan od glavnih likova romana, biskup Volfgang: „Ko veruje da čovečanstvo uči od istorije, strašno je naivan. Jedino čemu se čovečanstvo zaista nauči jeste idiotsko ponavljanje izlizane rečenice o istoriji kao učiteljici života, što su samo mokri snovi dobričina“. „Vera, sumnja i vlast velike su teme ovog romana“, primećuje Sašo Jerše u predgovoru.

Mojca Kumerdej, spisateljica, filozofkinja, publicistkinja i umetnička kritičarka, rođena je u LJubljani, u kojoj je na „Filozofskom fakultetu“ završila studije filozofije i sociologije kulture. Pored beletristike, piše i tekstove iz oblasti teorije književnosti, publicističke tekstove, kao i kritičke tekstove o savremenom plesu, performansu i intermedijskoj umetnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari