Hans-Jonas: Život, delo i delokrug 1

Hans Jonas je jedan od najznačajnijih mislilaca 20. veka, a Hans Jonas – Priručnik: Život, delo, delokrug (J. B. Metzler, Študgart 2021) rasvetljava filozofske, teološke i prirodnonaučne kontekste koji su uticali na njegovo mišljenje.

Ovaj priručnik priredili su prof. dr Mihael Bongart – profesor antropologije, kulturne i socijalne filozofije na univerzitetu u Zigenu, prof. dr Holger Burkhart – rektor univerziteta u Zigenu, prof. dr Džon Stjuart Gordon – šef istraživačkog projekta na Vytautas Magnus univerzitetu i prof. dr Jirgen Nilsen-Sikora – apelacioni profesor na univerzitetu u Zigenu i član direktorijuma Hans Jonas centra u Zigenu.

Priručnik posvećen Jonasu predstavlja, mimo informacija i savremenih priloga, sva njegova važnija dela i nudi izveštaje o njihovoj internacionalnoj recepciji u više disciplina.

Centralni pojmovi i koncepti celokupnog dela Hansa Jonasa su podrobno objašnjeni (na primer gnozis, život, moć, sloboda, odgovornost, tehnologija, bog).

Interesovanje za dela ovog mislioca pokazao je, i učestvovao u realizaciji ovog priručnika, tim autora koji broji više od 50 eksperata iz 20 zemalja. Hans Jonas, rođen 1903. u Menhen-Gladbahu svoje remek delo – Prinzip Verantwortung, objavio je sa sedamdeset i više godina, dakle, kada je imao već ispunjeni život iza sebe: kao student kod Martina Hajdegera i Rudolfa Bultmana, prijateljstvo sa Hanom Arent, jevrejski emigrant u Paletini i vojnik u izraelskoj armiji, a zatim i kao profesor u Otavi i Njujorku, te ui Minhenu.

Priručnik, koji predstavljamo, izveštava o svemu ali na prvom mestu vrlo studiozno o pojedinačnim delima filozofa kao i o disparatno objavljenim člancima i korespondenciji, što je sve iscrpno i kritički osvetljeno.

Pri tome je jasno iz kojih sistematskih izvora ističe filozofija Hansa Jonasa. On je 1928. promovisan kod Hajdegera i Bultmana jednim delom o poznoj antičkoj religiji Gnosis – formi hrišćanstva koje je odbacivala jevrejsku Bibliju i gledala negativno na stvaranje i njenog Tvorca, a spasenje videla u jednoj sasvim radikalno onostranoj instanci sa nadom u sasvim drugačijeg Boga.

Jonasova sistematična kritika „religiozne forme sveta i stvaranja“ vodila je novoj filozofiji biologije, odnosno filozofiji života koju je on izložio 1967. u publikovanoj studiji The Phenomenon of Life, koja je na nemačkom objavljena 1973. pod naslovom Organismus und Freiheit.

U njoj Jonas razvija filozofiju intenzivnog života koji je „usmeren ka njegovoj egzistenciji, njegovom samoodržanju i ka slobodi starajućeg organizma“.

Protiv proste prirodnonaučne slike sveta Jonas rehabilituje mišljenje o teologiji protiv prirodnonaučnog načela kauzalnosti.

„O načelu odgovornosti“, veli Angela Mihelis u svom prilogu u priručniku, da ono ujedno implicira i kritiku utopije. Jonasov „Princip odgovornosti“ naišao je na dalju primenu, na primer kao jedan postulat u „transcendentalnoj pragmatici“ Karla Oto Apela, u vidu diskurs-etičke teze o „normativno delujućem samosaznanju čoveka u odnosu na prirodu i u odnosu na tehnološku civilizaciju“.

U međuvremenu je razjašnjeno da se Jonasov „Princip odgovornosti“ odnoszi eksplicitno kao antiteza na Blohov „Princip nade“. Da li je „nada“ bez „odgovornosti“ zamisliva – ili „odgovornost“ bez „nade“? Na to složeno pitanje čitalac može iz priloga u ovom priručniku sam da crpi argumente za izlazak iz ambigviteta.

Svi prilozi u priručniku otvaraju i bogato mnoštvo različitih perspektiva u delu Hansa Jonasa, koje je in extenso predstavljeno i komentarisano.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari