Nostalgično pripovedanje o detinjstvu 1Foto: Promo

Roman makedonskog i srpskog akademika Vlada Uroševića (Skopje, 1934) – Madžun, pojavio se nedavno u izdanju Arhipelaga i Dosije Studija iz Beograda, u proznoj ediciji Element.

Roman je na srpski jezik prevela Danka Andonovski.

Reč je o uzbudljivom i nostalgičnom pripovedanju o detinjstvu u godinama pred Drugi svetski rat i na početku rata.

Radnja romana smeštena je u okvirima građanske porodice Skopja, usred jedne burne istorijske epohe.

Svi događaji, od porodičnih, preko društvenih, do istorijskih, sagledavaju se iz perspektive radoznalog i nesmirenog dečaka koji želi da zaviri u komplikovani svet odraslih.

Dečak zainteresovano istražuje događaje u svojoj porodici, razgovore odraslih, događaje iz ulice i grada, pokušavajući da ih razume i prevede na jezik svog detinjeg iskustva.

Istovremeno, Uroševićev junak pokreće najraznovrsnije dečje avanture koje ispunjavaju svet odrastanja.

Dramatičan početak istorije, oličen u ratu, bombardovanju i prvim danima okupacije, označava kraj detinjstva punog živopisnih scena, neodoljivih epizoda, humornih situacija i nesvakidašnje pripovedačke mašte.

„Roman Madžun, dakako, može biti čitan po analogiji i u poredbenim relacijama sa značajnim delima evropske proze, počev, recimo, od prve knjige Lava Nikolajeviča Tolstoja za dati kontekst paradigmatičnog naslova Detinjstvo, pa preko Limenog doboša Gintera Grasa do, na primer, Užasa praznine skorašnjeg nobelovca Petera Handkea, a sasvim prirodno, i načinom pripovedanja i ukupnom umetničkom vrednošću, ulazi u korpus dela istovrsne tematike koja su u većoj ili manjoj meri reprezentovala prozu kako pojedinih značajnih južnoslovenskih autora, tako i samih književnosti kojima su oni pripadali. Madžun, drukčije rečeno, svojim osnovnim karakteristikama produžava niz dela nastalih uzduž celog 20. veka na južnoslovenskom kulturnom prostoru, od Djetinjstva u Agramu Miroslava Krleže, preko uvodnih stranica velikog romana Proljeća Ivana Galeba Vladana Desnice, potom najznačajnije knjige novela Branka Ćopića Bašta sljezove boje, do zbirke priča takođe indikativnog naslova Rani jadi i romana Bašta, pepeo Danila Kiša“, navodi Mihajlo Pantić u pogovoru srpskom izdanju Uroševićevog romana Madžun.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari