Veštac Geralt u knjigama, igrici i na filmu 1

Međunarodni bestseler serijal Saga o vešcu Andžeja Sapkovskog, po kojem je napravljena planetarno popularna kompjuterska igrica The Witcher, krajem 2019. (konačno) stiže i na filmsko platno, zapravo, kao Netfliksova TV serija od osam epizoda (u prvoj sezoni).

Saga o vešcu prevedena je, ranije, na brojne svetske jezike, između ostalih i na srpskom, a po njoj je napravljena čuvena kompjuterska igra, u produkciji poljskog studija CD Projekt RED.

Filmska adaptacija Sage najavljena za 2017, konačno će ove godine postati realna priča, kao poljsko-američka koprodukcija. Američka producentkinja Loren Šmit Hišrič najavila je taj projekat na ovogodišnjoj San Diego Comic-Con manifestaciji, jula 2019. Ona je tada navela da će među rediteljima biti i Alik Saharov (Igri prestola / Game of Thrones) i Šarlot Brandstrom (Tuđinka / Outlander).

Ova poljsko-američka koprodukcija snima se u nekoliko evropskih država (Poljska, Mađarska…), a glavna rola (Gerlat od Rivije) pripala je britanskom Supermenu, Henriju Kevilu, koji je, po sopstvenim rečima, veliki fan i igrice i originalnog materijala u knjigama). Tristan Rugeri igraće mladog Geralta, a ostatak, zasad poznate, ekipe su Freja Alen kao princeza Cintre Ciri, Džodi Mej je kraljica Kalante, Adam Levi Noćni jahač, Anja Čolatra Jenefer…

Striming platforma Netfliks, koja pokušava da proizvede sledeću Igru prestola, najavljenu seriju opisuje kao „epsku priču o sudbini i porodici Geralta od Rivije, usamljenog lovca na čudovišta, koji se bori da pronađe svoje mesto u svetu gde su ljudi puno opasniji od zveri“.

Andžej Sapkovski je kreativni konsultant serije i nada se da će “Netfliks ostati najvećim delom veran originalnom materijalu”, na čijem je radu on potrošio tri decenije pisanja. A šta je to što je napisao, a poslednjih nekoliko godina objavljivala Čarobna knjiga u prevodu Vesne Milutinović Đurić i Milice Markić. Ukupno osam knjiga.

Najpre se pojavila zbirka pripovedaka Poslednja želja (1993. u Poljskoj, 2015. u Srbiji). Čitaoci su tada upoznali Geralta iz Rivije, naočitog lovca bele kose i prodornog pogleda, čuvenog zbog cinizma i nepoštovanja autoriteta, muževne privlačnosti i harizme. On je veštac, i svoje moći jača korišćenjem eliksira i redovnim vežbanjem.

Takođe je briljantan borac i nemilosrdan ubica. Zbirka pripovedaka nastala je prepričavanjem nekih od najpoznatijih narodnih bajki (Snežana i sedam patuljaka, Princ žabac, Trnova ružica i Duh iz lampe…) koje su izmenjene do granice neprepoznatljivosti i začinjene elementima strave i užasa. Veštac se susreće s rodoskrvnim kraljevima i njihovim nemrtvim kćerkama, osvetoljubivim džinima, vrištavim harpijama, vampirima koji sahnu od ljubavi i obeshrabrenim zlim dusima. Ali nije svaka čudovišna pojava zla, kao što ni svaka lepota nije dobra.

A u svakoj bajci ima zrno istine…

Svet po kome se kreće Geralt dopunjen je i dodatno objašnjen u narednoj zbirci dužih priča – Mač sudbine (2015), koja je originalno usledila (1996), nakon nekoliko objavljenih romana tokom 1994. i naredne godine. Pet romana o vešcu išli su ovim redom: Krv vilenjaka (nagrada Januš A. Zajdel za najbolji poljski roman 1994 / Čarobna knjiga, 2015), Vreme prezira, Vatreno krštenje, Lastavičja kula i Gospodarica jezera.

Godine 2013. objavljena je nulta knjiga Sezona oluja, koja predstavlja uvodnu knjigu sage o vešcu Geraltu, upotpunjujući jedan od najpopularnijih serijala na svetu.

Pored Geralta, izmaštanim svetom Andžeja Sapkovskog, koji kao da je prepisao sve ružno i lepo iz naše realnosti, kreću se ljudi, čarobnjaci, patuljci, vilenjaci, najrazličitija čudovišta, Nilfgardijci… Ciri – Čedo nenadnosti i princeza od Cintre (kasnije Falka), Neneke – sveštenica boginja Melitele, čarobnica Jenefer, bard Neven, Milva – majstorica luka i strele, Crni jahač – Kahir koji progoni Ciri, hobitov sin koji hvata gromove – Frenklin (!)… I tako, u svakom trenu, u svakom događaju, kriju se prošlost, sadašnjost i budućnost. Svaki odlazak je istovremeno povratak. “Biser epske fantastike satkan od odličnih zapleta, političkih intriga i nasilnih ratova“, zabeleženo je o jednoj od knjizi iz serijala u Fantasy Fanu.

Nacionalni heroj

Andžej Sapkovski (1948) rođen je u Lođu u Poljskoj, gde je poznati pisac epske fantastike sa statusom nacionalnog heroja. Najpoznatije njegovo delo je serijal Saga o vešcu, koji je stekao i svetsku slavu. Studirao je ekonomiju i, pre nego što se u potpunosti okrenuo pisanju, radio je kao predstavnik jedne inostrane trgovačke firme, ali i kao književni prevodilac.

Pet puta je dobio najveću poljsku nagradu Zajdel za prozu iz oblasti fantastike, a osvojio je i špansku Ignotus nagradu za najbolju antologiju i najbolju kratku priču stranog autora iz žanra naučne i epske fantastike. Godine 1997, dobio je poljsku Politikas pasport nagradu, koja se svake godine dodeljuje umetnicima za koje se smatra da će postići međunarodni uspeh. Krv vilenjaka je prvi roman iz Sage o vešcu, koji je postao svetski bestseler. Nagrađen je Januš A. Zajdel nagradom 1994, a 2009 joj je dodeljena britanska Dejvid Gemel Ledžend nagrada.

Sapkovskog mnogi smatraju najvećim fenomenom epske fantastike nakon Tolkina, između ostalog i zbog toga što je uveo novine u sam žanr, spojivši fikciju i stvarnost i koristeći mitologiju slovenskih naroda. Knjige su mu prevedene na petnaest jezika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari