Čanak: Negatori genocida moraju biti kažnjeni 1Foto: BETAPHOTO/DRAGAN GOJIC/MO

Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak, nedavno je, učestvujući u emisiji “Ćirilica”, na TV Hepi, povodom uvođenja zabrane negiranja genocida nad srebreničkim muslimanima i ostalih ratnih zločina počinjenih na teritoriji Bosne i Hercegovine, došao u sukob sa drugim učesnikom, novinarom Zoranom Ćirjakovićem, te napustio emisiju.

Nakon niza uvreda koje mu je Ćirjaković uputio zbog stava da se u Srebrenici dogodio genocid i pohvala odluke o zabrani negiranja te činjenice, Čanak je odlučio da odustane od onoga što je na tu temu imao da kaže gledaocima “Ćirilice”, autora Milomira Marića, koji mu je, takođe, zajedno sa Ćirjakovićem, neprestano upadao u reč i ispostavljao kontra argumente, svojstvene relativizatorima i negatorima genocida.

– Napustio sam studio zbog nekorektnosti vođenja emisije i nemogućnosti da govorim. Strašno je to što su političke emisije spale na dovođenje psihički uznemirenih anonimnih ljudi, a sve u cilju dizanja gledanosti kroz jeftine politički pornografske efekte, kaže Nenad Čanak u pisanim odgovorima za naš list.

Nakon ovakvog i sličnih iskustava, legitimno je pitanje zašto idete u ovakve emisije, u kojima se pretpostavlja negiranje genocida, odgovornosti Srbije i politike činioca aktuelnog režima, što posledično ima uvredljiv govor za žrtve?

– Da idem samo tamo gde ću biti okružen istomišljenicima – nemam nameru. Jer, verujem da jedan broj istinski dobronamernih i čestitih ljudi živi u zabludama koje su mu trideset godina servirane u Srbiji, što od strane političkog vrha, što od strane propagandističkih medija. I, ukoliko uspem da ih navedem da barem razmisle o onome što govorim, ja mislim da se moj angažman isplatio. Mislim i da je toliko histeričan otpor koji postoji u društvu prema suočavanju sa posledicama užasavajuće politike devedesetih, posledica činjenice da su sami protagonisti te politike još u velikom broju politički aktivni i svakoga sata produkuju svoje ideološke naslednike.

Rekli ste da je u tome što je Valentin Incko uveo zakonsku kategoriju kojom se zabranjuje negiranje genocida u BiH loše jedino iz razloga što tamošnje vlasti nisu bile u stanju da to učine same, već tek posle intervencije takozvanog stranog faktora. Verujete li, stoga, da će neko od čelnika u RS biti kažnjen zbog negiranja genocida, s obzirom na to da im je politika gotovo u celosti zasnovana upravo na takvoj ideologiji i post-ratnom narativu?

– Morali bi biti kažnjeni svi negatori genocida ako je takav zakon donet, a donet je. Jer, ako ne bi bili kažnjavani, to bi značilo urušavanje autoriteta međunarodne zajednice i to iste one koja je prekinula rat u BiH 1995. godine i omogućila postojanje Republike Srpske. Ja se sa time ne bih poigravao, jer je ishodište takve igrarije nestanak Republike Srpske, a bojim se i neki novi rat i progon po uzoru na „Oluju“. Da se razumemo, to nije neka moja pretnja niti predviđanje, nego strah da bi to i dotle moglo dovesti. Sa druge strane, ovaj Dodikov kontrazakon koji se sprema u Republici Srpskoj će svakoga ko bude uhapšen po tom osnovu pretvarati u žrtvu planetarnih razmera. Uzgred ne čudi me ni to što u Srbiji u delu opozicije ima ljudi koji to ne razumeju.

U protekih mesec dana posetili ste Srebrenicu, Kosovo, Severnu Makedoniju i Crnu Goru. Šta je zajednički imenitelj utiska sa ovih putovanja?

– Zajednički imenitelj je to da svi ti prostori mogu postojati i opstojati samo kao višenacionalni i multikonfesionalni prostori, sa izrazito visokim stepenom razumevanja za različitosti. Bez toga, sve je podjednako pustinja.

Slažete li se sa stavovima da je tu zapravo reč o problemima kao posledicama veliko-srpske ideologije, odnosno daljim pokušajima ovdašnjih vlasti da pod plaštom navodne zaštite interesa srpske manjine, zapravo onesposobljavaju funkcionisanje tih država?

– Bilo bi pogrešno reći da je to jedini problem, ali da je veliki problem to jeste sigurno. Teško je razlučiti gde je briga za očuvanje nacionalnog identiteta dijaspore, a gde je stvaranje remetilačkog faktora u susednoj državi. Za to je potrebno mnogo mudrosti koju pojedini ministri u aktuelnoj vladi Republike Srbije više puta provereno, a uveren sam i medicinski dokazivo – nemaju.

Da li srpske vlasti ugrožavaju bezbednost u regionu?

– Ne postoje srpske vlasti. Postoji vlast u Republici Srbiji. Namerna zamena teza da je vlast u Republici Srbiji vlast nad svim Srbima potpuno je pogrešna. Već sama ta percepcija svesrpske vlade sa sedištem u Beogradu proizvodi skepsu i podozrivost u drugim državama prema njihovim građanima koji su srpskog porekla. Dakle, najviše štete pravi njima. I drugo, podsetio bih da su pred raspad Jugoslavije predsednici republika govorili u ime svojih republika, a predsednik Srbije još tada u ime svih Srba. Kada se sa time konačno prestane, biće otklonjena jedna od ozbiljnih barijera u postizanju trajnog mira u regionu.

Smatrate li da bi Srbija trebalo da plati ratnu odštetu Kosovu zbog zločina koji su počinjeni tokom devedesetih?

– Smatram da nam je potreban prvo razgovor, pa obavezujući dokument kojim bi se garantovao trajni mir, pa tek onda da vidimo da li i koliko i šta ko kome duguje. Ali, verujte, od teme ko kome treba šta da plati uglavnom svi beže, pošto kada se svedu svi računi na kraju svi duguju Vojvodini koja je najopljačkanija i najrazorenija iako na njenom tlu nije bilo ratnih dejstava, izuzev bombardovanja 1999. godine za koje je opet bio odgovoran režim u Beogradu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari