Evropa namerno sporo gura nove članice 1Foto: EPA-EFE/ STEPHANIE LECOCQ

Zastoj u dijalogu između Beograda i Prištine, odnosno problemi koji su nastali u takozvanoj normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, samo je jedan od faktora koji usporava evropske integracije Srbije, odnosno utiče na tempo otvaranja poglavlja u procesu priključenja.

Mihailo Crnobrnja, stručnjak za evropske integracije i profesor na fakultetu FEFA, komentarišući za Danas pisanje beogradske štampe o tome da će Srbiji ovog meseca biti otvoreno samo jedno poglavlje, a možda nijedno, međutim, kaže da odnosi Srbije i Kosova nisu jedini faktori koji određuju takav ishod.

– Na to što će Srbija ovog meseca da otvori samo jedno, ili možda, čak, nijedno poglavlje u procesu pristupanja Evropskoj uniji utiče više okolnosti. Svakako da je dominantan onaj faktor koji se odnosi na zastoj u dijalogu između Beograda i Prištine, odnosno nerešeno pitanje Kosova. Poglavlje 35, koje se suštinski odnosi na pitanje normalizacije odnosa Srbije i Kosova, jeste ključno. Međutim, mi bi trebalo da ozbiljno shvatimo, mnogo ozbiljnije nego što je sada slučaj, i posao koji je neophodno učiniti i u ispunjavanju obaveza proisteklih iz poglavlja 23 i 24, koja su u vezi sa vladavinom prava i predstavljaju najznačajnije oblasti u kojima bi Srbija na putu evropskih integracija trebalo reformski da savlada – smatra Mihailo Crnobrnja.

Potom, sagovornik Danasa navodi i drugi najznačajniji faktor koji određuje tempo evropskih integracija i otvaranje poglavlja o pristupanju, a koji se, prema njegovom mišljenju, tiče samog reformskog procesa koji se dešava unutar Evropske unije i, razume se, nije u direktnoj vezi sa onim što se radi i dešava u Srbiji.

– Proširenje EU ne da nije prioritet već nije ni među prvih pet pitanja kojima se države članice trenutno bave. To je proces koji možda i u najvećoj meri dovodi do usporenja evropskih integracija – ističe doskorašnji predsednik Evropskog pokreta u Srbiji.

Sagovornik našeg lista navodi da evroskepticizam raste u samoj Evropskoj uniji, što znači da je u državama, koje deklarativno teže članstvu, izvesno – još izraženiji.

– Dakle, možemo da zaključimo da Evropa namerno sporo gura nove države u njeno punopravno članstvo, a to jako loše utiče na volju i ritam kojom onda države, poput Srbije, ispunjavaju uslove na tom putu. Takođe, još jedan od faktora koji danas možemo reći u manjoj meri utiče na usporavanje evropskih integracija, jeste odnos koji Srbija ima sa Rusijom. Ali, ne zaboravimo na Kinu, taj, takozvani, put svile, takođe, u velikoj meri smeta EU. Ali, da budemo iskreni, ni ja ne bih drugačije radio, kada je o ovoj temi reč – zaključuje Mihailo Crnobrnja za naš list.

Srbija bi do kraja juna i završetka rumunskog predsedavanja Evropskoj uniji možda mogla da otvori samo jedno pregovaračko poglavlje, pišu Večernje novosti. Pozivajući se na neimenovane diplomatske izvore u Briselu, list navodi da bi to bilo Poglavlje 9, koje se odnosi na finansijske usluge, ali da ni oko njega nije postignuta konačna saglasnost među državama članicama. Kako se ukazuje, u ovom trenutku nije isključena ni opcija da se u junu uopšte i ne zakaže međuvladina konferencija Srbije i EU, odnosno da Beograd narednih nedelja ne otvori nijedno poglavlje. „Očekivanja u Beogradu bila su da se do kraja juna otvore najmanje dva poglavlja, ali je ovakav ishod sve manje realan“, ukazale su Novosti i dodale da je već duže vreme za otvaranje potpuno spremno pet poglavlja.

U pregovorima o prijemu Srbije u EU, od ukupno 35, do sada je otvoreno 16 poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari