Istraživanje: Koliko je Vlada Srbije transparentna u odnosu na druge u regionu? 1Foto: B. Cvejić

Vlada Srbije u zaleđu kada je reč o izveštavanju o svom radu, rekla je Milena Lazarević iz Centra za evropske politike, govoreći o rezultatima istraživanja koje je obuhvatilo zemlje regiona i dodala da je jedna od najnetransparentijih u regionu kad su u pitanju sednice.

Kako je Lazarević istakla, Vlada Srbije je u zaleđu u regionu kad je u pitanju izveštavanje o svom radu, jedina gora je Vlada Albanije koja uopšte ne podnosi izveštaje, dok je ta praksa u Srbiji neredovna i dalje.  Ona je u emisiji Dan uživo na N1 navela da se izveštaji mogu naći, ali se neredovno stavljaju na uvid javnosti.

– Kroz taj regionalni projekat analizirali smo i koliko su transparentne sednice vlade, dakle one odluke koje vlade donose – da li se objavljuju dnevni red ili zapasnici sa sednica. I tu ponovo imamo situaciju da je Vlada Srbije jedna od najnetransparentnijih u regionu, rekla je Lazarević.

Prema njenom rečima, ne samo da se javnosti na uvid ne stavlja dnevni red i nikakvi se zapisnici sa sednica ne objavljuju, već se i dalje nastavlja s ozbiljnim problemom, na koji godinama ukazujemo, a to je da se određeni akti koje Vlada usvaja, određeni zaključci – po pravilu ne objavljuju.

– To je problem jer u jednoj modernoj demokratiji koja teži EU, ti akti bi, po pravilu, morali da budu dostupni javnosti, osim ako nisu obeleženi oznakama poverljivosti. Zaključci se po pravilu, ne objavljuju, osim ako se u samom tekstu tog zaključka ne kaže da će se to objaviti, istakla je Milena Lazarević i dodala da s druge strane, postoje primere drugih vlada u regionu gde se redovno objavljuju dnevni red, nešto ređe zapisnici, poput u BiH, Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori.

Miloš Đinđić iz Centra za evropske politike, govoreći o administrativnim uslugama, kaže da je istraživanje pokazalo da građani misle da su one jednostavnije, da je lakše doći do usluga, da je potrebno manje vreme da se do njih dođe i da se lakše komunicira sa administracijom. Kaže da je povećan nivo digitalizacije, ali i da postoje problemi na drugoj strani. I dalje mnogo građana u Srbiji i u regionu i ne zna za elektronske usluge, pa njihovo korišćenje nije na zavidnom nivou, kaže Đinđić i dodaje: „Veliki deo usluga se i dalje pruža na šalterima“.

Opširnije čitajte na portalu N1

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari