Kosovo će pre tražiti ratnu odštetu nego da oprosti zločine 1Foto: Epa__VALDRIN_XHEMAJ_.jpg

Pre će biti da će Kosovo da traži od Srbije ratnu odštetu nego što će da razmatra amnestiju za ratne zločince u budućem pravno obavezujućem sporazumu Prištine i Beograda, rekli su Danasu kosovski diplomatski izvori…

… bliski tamošnjim vlastima, komentarišući skorašnje plasiranje vesti u prištinskim medijima o tome da predsednici Kosova i Srbije dogovaraju uzajamni „oproštaj“ za zločine koje su počinili pojedinci sa obe strane tokom devedesetih.

Oni su naveli i da je tu informaciju plasirao medij koji je pod kontrolom opozicije i političkih konkurenata predsedniku Kosova Hašimu Tačiju, pa je zbog toga, kako su naveli, u svakom pojedinačnom slučaju teško prepoznati koja je istinita a koja informacija lažna. Takođe, Danasovi diplomatski izvori ističu da su, kada je reč o ratnoj odšteti koju bi Kosovo moglo da traži od Srbije, konsultovani strani pravnici, stručnjaci za međunarodno pravo, od kojih su pojedini kosovski zvaničnici dobili mišljenje o tome da bi taj slučaj „bio lak“. Oni tvrde da bi Kosovo dobilo taj slučaj i da bi Srbija bila obavezna da isplati Kosovu ratnu reparaciju za štetu koja je, kako kažu, napravljena na Kosovu od strane Srbije, tokom devedesetih godina.

Pitanje ratne odštete spominje se godinama unazad od strane kosovskih političara, a tokom Briselskog dijaloga pojavilo se intenzivnije u fokusu u martu 2016. godine, prilikom pravljenja plana za raspuštanje paralelnih struktura Srbije na severu Kosova. Tadašnja šefica prištinskog pregovaračkog tima u briselskim pregovorima sa Beogradom, Edita Tahiri, najavljivala je novu temu za dijalog – ratnu odštetu, odnosno pitanje ratne reparacije za štetu koja je, kako je rekla, napravljena na Kosovu od strane Srbije u svim aspektima, bilo da je u pitanju ljudska šteta, bilo materijalna, kulturna, verska, itd.

Potom je, tačno godinu kasnije, u martu 2017. godine, tadašnji kosovski premijer Isa Mustafa najavio da će jedno od pitanja u nastavku dijaloga Beograda i Prištine biti o nestalim osobama, ali i o nadoknadi ratne odštete, te da će tražiti otvaranje arhive bivše JNA. Kako su tada objašnjavali zvaničnici i analitičari sa Kosova, pod ratnom odštetom Priština podrazumeva nadoknadu za 127.000 razorenih kuća tokom rata, za imovinu koja je bila u društvenom vlasništvu, a koju su uništile srpske snage, kao i kompenzaciju porodicama čiji su članovi nastradali.

Vučić i Tači 18. jula u Briselu

Nova runda dijaloga predsednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog predsednika Hašima Tačija održaće se u sredu, 18. jula, saopšteno je juče u Briselu. Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini potvrdila je da će biti domaćin novog sastanka u kontekstu dijaloga Beograda i Prištine sledeće nedelje. Mogerini će sa Vučićem i Tačijem razmotriti napredak u dosadašnjim razgovorima o sporazumu o sveobuhvatnoj normalizaciji i planove za sledeće korake i sastanke kako bi se osiguralo da sve strane nastave razgovore intenzivnim tempom, saopštila je portparolka visoke predstavnice Maja Kocijančić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari