Kuda dalje sa Zapadnim Balkanom? 1Foto: EPA-EFE/Mika Schmidt

Vladavina prava, položaj medija i reforma pravosuđa su oblasti od najvećeg značaja za tempo pridruženja Srbije Evropskoj uniji, rečeno je danas tokom konferencije „Kuda dalje sa Zapadnim Balkanom?“, u organizaciji Fondacije Konrad Adenauer.

Nemački ambasador u Beogradu Tomas Šib izjavio je da je proširenje „velika tema“ za EU i da Berlin podržava prijem država Zapadnog Balkana, pošto ispune sve uslove. Zainteresovani smo za unapređenje metodologije pridruženja.

Važni su efikasnost i ubrzanje tog procesa, rekao je Šib, uz konstataciju da Nemačka ne očekuje revolucionarne predloge. Evropska perspektiva Zapadnog Balkana ima ključni značaj i radi se o unapređenju postupka.

Važno je da se metodologija primenjuje, izjavio je Šib. Francuski ambasador u Beogradu Žan Luj Falkoni je ocenio da je za proširenje EU potrebna reforma procesa pridruživanja, kako bi se u stanovništvu dobila podrška za prijem novih članica.

Reforme ne sprovodimo zbog zemalja Zapadnog Balkana, već zbog sebe. To je uslov da EU bude relevantna u zaštiti životne sredine i trgivini. Želimo da EU bude efikasnija, rekao je Falkoni. On je kao uslove naveo i reforme u državama Zapadnog Balkana, vezane za vladavinu prava i pravosuđe i normalizaciju odnosa u regionu.

Kada se sve to ispuni, Zapadni Balkan će postati deo EU. To je moguće i izvodljivo, ocenio je Falkoni. Direktor Fondacije Konrad Adenaur u Francuskoj Nino Galeti izjavio je da su Beograd i Pariz kroz istoriju imali jake veze, ali da sada nema značajne saradnje između lokalnih zajednica, niti mnogo studentskih stipendija, uz konstataciju da se u Srbiji slabo govori francuski jezik, dok u Francuskoj ne postoji bitna srpska zajednica.

Oružje korišćeno u terorističkim napadima u Francuskoj je stiglo sa Zapadnog Balkana. Percepcija Albanije u Francuskoj je negativna. Zašto bi se pokretali pregovori o priključenju Albanije EU, rekao je Galeti, uz ocenu da to utiče na odnos prema drugim zemjama Zapadnog Balkana.

Srbija i Francuska imaju kritičan odnos prema ulozi Vašingtona i Berlina i smatraju da su hrišćanski bedem u borbi protiv terorizma, izjavio je Galeti i dodao da je potrebno da Beograd i Pariz ojačaju bezbednosnu saradnju, da Srbija bude otvorenija za francusku privredu i da se poveća zainteresovanost Francuza za Srbiju.

Zato su potrebne bolje avionske veze. Osim toga, Francuzi najviše vole da govore francuski jezik, pa bi bilo dobro i da oznake budu na francuskom, rekao je Galeti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari