Neizvesno da li Tači ostaje glavni pregovarač 1Foto: EPA-EFE/ GEORGI LICOVSKI

Pobedom Samoopredeljenja na upravo završenim parlamentarnim izborima na Kosovu i porazom takozvane „ratne koalicije“ ozbiljno su uzdrmane pozicije predsednika i glavnog pregovarača sa Beogradom Hašima Tačija, kažu za Danas zapadne diplomate i stručnjaci za kosovsko pitanje.

Naši sagovornici saglasni su da će briselski pregovori o konačnom rešenju za Kosovo biti nastavljeni, ali mnogi od njih dovode u pitanje ostanak Tačija na liderskoj poziciji, budući da se predsednik bira u parlamentu, a ne na neposrednim izborima.

„Budući da se očekuje da lider Samoopredeljenja Aljbin Kurti bude na čelu vlade, i da novi šef parlamenta postane neko iz redova njegovog pokreta, moguće je da u slučaju dogovora Samoopredeljenja sa Demokratskim savezom Kosova (DSK) o formiranju vlade pozicija kosovskog predsednika pripadne Isi Mustafi ili Vjori Osmani, koja je bila kandidatkinja DSK za premijerku“, navode izvori iz Prištine.

Prema proceduri, u prva dva pokušaja potrebno je da za kandidata za predsednika Kosova u parlamentu glasa dve trećine poslanika, odnosno najmanje 80 parlamentaraca, dok je u trećem pokušaju dovoljno da kandidata podrži više od 50 odsto poslanika, odnosno 61 poslanik.

To u praksi znači da je moguće da Samoopredeljenje i DSK smene Tačija, naročito ako se uzme u obzir da je Demokratska partija Kosova (DPK), čiji lider je Kadri Veselji i koja je najbliža Tačiju, osvojila „tek“ treće mesto na izborima, i najavila odlazak u opoziciju.

U prilog tvrdnjama da novi saziv izvršne vlasti neće želeti da Tači bude pregovarač u narednoj fazi briselskih pregovora govori i Kurtijeva izjava za bečki Standard da će tražiti „recipročne mere“ od Srbije u zamenu za ukidanje taksi na srpsku robu, uključujući ratnu odštetu. Takođe, poznato je njegovo protivljenje ideji o korekciji granica, odnosno podeli Kosova. Za razliku od Tačija, koji je bio „otvoren“ i za takav „scenario“, Kurti je u jednom od intervjua poručio da „razgovor o teritoriji vodi ratu, a ne miru“.

Sličan stav deli potencijalni koalicioni partner Kurtija u budućoj vladi, Isa Mustafa, koji tvrdi da briselski dijalog od predsednika „treba da preuzme Vlada“ i da „podela Kosova ne bi bila ispravna“.

Prema mišljenju diplomata, Kurti neće odustati od ideje da se Kosovo i Albanija ujedine pre ili kasnije, što je prihvatljivo i Mustafi. „U nacionalnoj i spoljnoj politici Kurti je ultradesničar, dok je po socijalnoj politici najbliži marksistima“, kažu pojedini predstavnici diplomatskih krugova.

Petar Miletić, bivši potpredsednik kosovskog parlamenta i aktuelni član Predsedništva Pokreta slobodnih građana, napominje za Danas da je pitanje koliko će trajati pregovori o formiranju Vlade Kosova i da li međunarodna zajednica želi da okonča briselski dijalog postizanjem obavezujućeg sporazuma pre izbora u Srbiji.

– Pitanje dijaloga se uozbiljilo imenovanjem Ričarda Grenela za specijalnog američkog izaslanika za pregovore. Kurti i Osmani ako žele podršku SAD, a verovatno žele, moraće da povuku dva poteza – ukinu takse i sednu za sto za Beogradom. Teoretski je i dalje moguća ideja o podeli Kosova, ali mislim da je štetna, to je nastavak zamrznutog konflikta sa prividno rešenim teritorijalnim pitanjem. Rešenje bi, svakako, trebalo da uzme u obzir ljude a ne teritorije, pitanje prava kosovskih Srba, imovine, položaja SPC, bezbednosti, jezika, smatra Miletić.

Milica Andrić Rakić, novinarka portala KoSSev, ocenjuje za naš list da je budućnost pregovora Beograda i Prištine nakon pobede Samoopredeljenja „jednako izvesna, odnosno neizvesna kao što bi bila sa bilo kojim drugim liderom“ u Prištini.

– Sveobuhvatan sporazum teška je tema, bez obzira na to ko se nalazi na pregovaračkim pozicijama. U principu, parametri sporazuma o normalizaciji zavise najviše od međunarodnih predstavnika, u prvom redu od SAD i Nemačke – ukoliko obe strane usaglase „granice“ sporazuma, dogovor će biti postignut unutar tih odredbi. Ono što će biti lakše sa vladom na čelu sa Samoopredeljenjem jeste primena sporazuma. Poput SNS-a u Beogradu, Samoopredeljenje će biti u dovoljno snažnoj poziciji da garantuje sprovođenje dogovorenog jer bilo kakvo negodovanje nove kosovske opozicije lako je neutralisati, zbog velikog broja koruptivnih afera u kojima su učestvovali. Ideja podele nije stvar prošlosti, posebno ukoliko uključuje izmenu kosovskog ustava na način da dozvoli ujedinjenje sa drugim teritorijama, navodi Andrić Rakić.

Naim Leo Beširi, izvršni direktor Instituta za Evropske poslove, konstatuje za Danas da će Kurti „imati dobru polaznu tačku – Tači će izgubiti uticaj, a posledično može doći i do promene formata dijaloga, međutim, dugoročno gledano, tvrda struja ne može doneti boljitak za pregovore i režim Samoopredeljenja ne bi bio održiv“.

– U slučaju da Kurti postane premijer vrlo brzo će se suočiti sa neiskustvom sopstvene partije da upravlja sistemom od više od dva miliona stanovnika, međunarodnim pritiskom da koriguje stavove o odnosu sa Beogradom, ukidanjem taksi… Problemi će mu se samo nizati, a autoritet će biti podrivan i zato što nema preveliki legitimitet budući da je izlaznost bila mala i da su glasači zapravo glasali protiv establišmenta. Odnos sa Srbima sa Kosova će biti odlučujući u postavljanju temelja za provore Beograda i Prištine. Umesto ispunjavanja uslova, moguće je da će više insistirati na razlozima sukoba, nestalima, zločinima, a i izvinjenju. Koliko će moći da insistira na tim pitanjima ostaje da se vidi pošto ni međunarodna zajednica nije zainteresovana za suočavanje sa prošlošću, a pitanje i koliko je kosovsko društvo spremno da se suoči sa zločinima svojih „oslobodilaca“, napominje Beširi.

Igor Novaković, istraživač Saveta za inkluzivno upravljanje, komentariše za Danas da moramo da sačekamo i da vidimo ko će, na kraju formirati vladu, ko će biti premijer a ko glavni pregovarač.

– Treba očekivati da će biti nesuglasica Tačija i vlade, ukoliko na njenom čelu bude Samoopredeljenje. U svakom slučaju, nastupa novi period za Prištinu, u kojem je dosta karata otvoreno, a treba imati na umu i neusaglašen stav međunarodne zajednice, što će dodatno „umnožiti“ opcije. Mislim da podela Kosova i dalje „figurira“ kao opcija, ali pitanje je da li bi bila sprovodiva, naglašava Novaković.

„Zastupnik i Srba“

Na pitanje bečkog Standarda da li će, ako postane premijer zastupati i Srbe na Kosovu, Kurti je odgovorio: „Naravno. Verujem da će biti Srba koji će razmisliti da li to činim bolje od Vučića“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari