Poslanici Skupštine Srbije počeli raspravu o Predlogu zakona o nauci 1Foto: Beta/Milan Obradović

Predlogom zakona o nauci i istraživanjima rešava se institucionalno finansiranje istraživača i istraživači više neće, kao što je do sada bio slučaj, zavisiti od toga da li su prošli na nekom projektu ili ne. Predloženim zakonom biće omogućeno institucionalno finansiranje instituta, što nikako ne znači da će istraživači dobijati sredstva, a da za njih neće morati da ostvaruju rezultate, rekao je Mladen Šarčević, ministar prosvete na sednici Skupštine Srbije.

Poslanici vladajuće većine ocenili su da je Predlog zakona o nauci i istraživanjima dobar i da će poboljšati stanje u tim oblastima i doprineti razvoju države i društva, dok poslanici Srpske radikalne stranke smatraju da neće rešiti brojne probleme, niti sprečiti odliv kadrova.

Šarčević je obrazlažući predloženi zakon naveo da će njime biti omogućeno finansiranje naučnoistraživačkog rada akreditovanih visokoškolskih ustanova čiji je osnivač država, da je otvorena mogućnost da se jedan deo instituta bavi i poslovima važnim za državu, jer su neki od njih zato i osnovani. Najavio je i podzakonske akte kojim će biti definisano šta se očekuje kao rezultat institucionalnog finansiranja.

„Rezultati koje očekujemo od naučne zajednice nisu samo radovi na SCI listi, već i konkretni doprinosi državi i celom društvu. To važi i za istraživače sa univerziteta“, rekao je Šarčević, dodajući da je stvoren zakonski okvir za osnivanje i rad Fonda za nauku čime se stvaraju uslovi za raspisivanje kompetetivnih poziva kroz sve zakonom predviđenje programe osmišljene po najboljim evropskim i svetskim praksama.   Usvajanjem ovog zakona biće stvoren i zakonski okvir za efikasniji izbor u zvanja, redefinisana je uloga Centra za promociju nauke kao koordinatora rada svih naučno-obrazovnih centara koje osniva Vlada.

“Država želi da nagradi najbolje, da novi sistem za pet godina pokaže ko je uspešniji, a ko manje, da samo one uspešne još jače finansira država, a one neuspešne transformiše”, objasnio je ministar prosvete.

“Rezultat predloženog zakona biće dalje ubrzanje i podstrek odliva mladih naučnika i kadrova, dalje deljenje naučne zajednice na manje važne i više važne interesne grupe i institute gde je jedino merilo – prisustvo predstavnika režima“, rekao je Miljan Damjanović, poslanik SRS, dodajući da ne vidi u zakonu gde je uvećan budžet za nauku iako to može da se čuje u izjavama ministra Šarčevića i da garantuje da neće biti unapređen kvalitet naučno-istraživačkog rada niti da će uspeti da razviju inovativno društvo zasnovano na znanju.

On je pitao i za koga je pisan zakon, da li u državnom interesu i interesu istraživača ili je ipak namenjen za „pojedine sukobljene interesne grupe“. Prema njegovim rečima jedino pozitivno u zakonu je što će deo istraživača i naučnika konačno dobiti stalno zaposlenje i beneficije, ali da i o tome u zakonu postoje samo naznake.

“Mi sada kažemo jasna konkurencija, jasna utakmica, neka pobeđuju najbolji i da mi znamo šta finansiramo i zbog čega. Zato je ovaj zakon dobar i zato jer daje mogućnost da se vidi korist za sve“, naveo je Vladimir Orlić, poslanik SNS, replicirajući opoziciji.

Ljupka Mihajlovska, poslanica SMS ocenila je da se predloženim zakonom ne postiže ravnopravna dostupnost visokog obrazovanja i naučno istraživačkih radova i da neće doprineti boljem kvalitetu nastave na fakultetima. Zamerila je što su i ovim zakonom data prevelika ovlašćenja ministru, dok Muamer Zukorlić, predsednik Odbora za obrazovanje smatra da se predloženim zakonom obezbeđuje sigurnost ustanovama i institucijama kao i pojedincima koji se bave naukom kroz institucionalno finansiranje.

Za Socijalističku partiju Srbije namera predlagača zakona je da se urede i unaprede uslovi za celokupno funkcionisanje svih segmenata u oblasti nauke i istraživanja Srbije, kao i da se uspostavi pozitivan ambijent za neophodne reforme.

Snežana Bogosavljeviuć Bošković, poslanica SPS navela je da je od 2015. godine do 2019. godine Srbija povećala budžetska sredstva za naučno-istraživački rad za 35,8 odsto, a da je namera da se i u narednim godinama nastavi taj trend, ali i da se značajno poveća udeo sredstava i iz drugih izvora, koji je sada skroman i iznosi oko 10 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari