Srbija ide u EU uprkos izjavama njenih ministara 1Foto: Stanislav Milojković

Deklaracija samita Evropska unija – Zapadni Balkan u Sofiji dovoljno je jasno istakla šta je politika EU prema ovom regionu i kakva ona treba da bude.

EU je posvećena procesu proširenja objavljenom na samitu u Solunu 2003. Deklaracija možda nije tako entuzijastična kao što je mogla biti i moje lično mišljenje je da je trebalo da bude jasnija i glasnija – kaže u razgovoru za Danas Manuel Saracin, poslanik Zelenih u nemačkom parlamentu.

Saracin, koji je član spoljnopolitičkog i evropskog odbora Bundestaga, posetio je ove nedelje Beograd, gde je razgovarao i sa predsednikom Aleksandrom Vučićem.

* Šta je sprečilo deklaraciju da bude jasnija i glasnija?

– S jedne strane, dugo premišljanje španske vlade hoće li poslati svoje predstavnike na samit ili neće. Onda, vlade nekih zemalja EU nisu želele da se puno govori o proširenju pre izbora za Evropski parlament (EP) 2019. Najzad, svi se pitaju šta je zapravo značila ranija izjava predsednika Francuske Emanuela Makrona u Strazburu. Mislim da je deklaracija jasno pokazala da Francuska ne menja poziciju u odnosu na njenu prethodnu politiku prema Zapadnom Balkanu.

* Makron je u Strazburu rekao da EU prvo treba da se reformiše, pa onda da prima nove članice, što je izazvalo zabrinutost u Srbiji da će proširenje biti odloženo. Vi dakle u Francuskoj ne vidite prepreku?

– Nadam se da će u junu biti donete odluke koje će otvoriti nove perspektive za region. Počev od otvaranja pregovora sa Albanijom čemu je Nemačka jasno posvećena. Nadam se takođe napretku u sporu između Skoplja i Atine. Mislim da ćemo ako jun donese dobre vesti na samit u Sofiji gledati drugačije. Ako ne bude dobrih vesti, debata o Strazburu, izbori za EP i potonji novi politički pejzaž u EP i u Evropskoj komisiji mogu, naravno, produbiti zabrinutost. Ali generalno mislim da je EU jasna, da je Balkan veliki prioritet. Moj stav i stav Berlina je da čitav region može verovati Berlinu, našem ministarstvu spoljnih poslova, kancelaratu i parlamentu.

* Zvaničnici Srbije ističu ubeđenost u prijateljstvo s Nemačkom, bliske veze predsednika Vučića i kancelarke Merkel su očigledne, ali imamo i najave moguće promene spoljne politike. Da li vidite da je Srbija dosledno posvećena EU ili može da umesto nje odabere neutralnost, povezivanje s Rusijom ili nešto treće?

– Što se mene tiče, Srbija je jasno zatražila članstvo u EU, ona je uložila sve svoje napore da otvori pregovore i sada je značajan broj poglavlja otvoren, neka su čak i zatvorena. Ne sumnjam u ubeđenost ovde šta je pravi put i to je osnova za sve, a ne izjave nekih ministara. Kada je reč o spoljnoj politici, ima zemalja u regionu koje su pokazale veću integrisanost sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU posle nezakonite aneksije Krima, na primer. Naravno da nije sve usklađeno i savršeno. Nemam neku vrstu nepoverenja prema Srbiji. Znamo da Rusija i drugi partneri pokušavaju da imaju uticaj ovde, ali dok smo u stanju da sprovodimo reforme i proširenje verujem u uspeh.

* Rusi naravno nemaju uticaj samo ovde. Kancelarka Merkel bila je prošle nedelje u Sočiju gde se sastala sa predsednikom Putinom…

– Jasno je zašto je bila tamo. Bila je zbog Ukrajine i Severnog toka 2 pokušavajući da izbegne probleme sa Donaldom Trampom u vezi sa trgovinskim interesima SAD. Putin je to iskoristio da dobro inscenira – kako prima goste uoči svetskog prvenstva u fudbalu, da pokaže kako nije izolovan, da kaže „pogledajte ona je došla“. Ali razlog za posetu nije bio taj što Nemačka voli Rusiju i što imamo puno toga bilateralnog da radimo, nego se sa Rusijom mora razgovarati i zbog interesa Nemačke i drugih partnera.

* Amerika zahteva od Nemačke da odustane od Severnog toka 2. Očekujete li probleme?

– Strateški, taj projekat nije u nemačkom interesu jer umanjuje uticaj Ukrajine i može biti pravi problem za ukrajinski budžet koji direktno pune evropski poreski obveznici. Tim projektom uvećavamo profit ruskim i nemačkim gasnim kompanijama i pojeftinjujemo gas na štetu državnih prihoda Ukrajine, koje u stvari mi finansiramo. U situaciji konflikta, projekat daje Gazpromu mogućnost da postavlja teške uslove Ukrajini, a da pritom nema problem sa Zapadnom Evropom što se tiče snabdevanja gasom. To nije dobar projekat. SAD su shvatile to i interesantno je da kancelarka Merkel sada reaguje, a mogla je mnogo ranije. Sada su odluke donete i projekat je pravno odobren u Nemačkoj. Mislim da će se doći do dogovora da se do izvesnog stepena garantuje tranzit gasa preko Ukrajine. Nastojaće se doći do dogovora Rusije, Nemačke i Ukrajine. Moja partija ne misli da je to dobro rešenje, ali na kraju je bolje imati dogovor nego ne.

Opasna medijska situacija

* Kako vidite medijsku situaciju u Srbiji? U Srbiji postoji snažna percepcija da Berlin gleda kroz prste srpskim vlastima dok se položaj medija pogoršava, zbog prioriteta kao što su Kosovo i spoljna politika?

– Mislim da medijska situacija u čitavom regionu, pa i Evropi u celini postaje sve opasnija i da moramo obratiti pažnju na to jer je to kičma naših demokratija i osnov EU. To ne znači da i novinari u Nemačkoj nisu pod pritiskom, iako ne obično pod pritiskom države. U Nemačkoj više nije lako, jer u parlamentu imamo desne populiste i novinari dolaze pod pretnju. U zemljama koje su susedi Srbije zakoni o medijima smanjuju prostor za rad novinara i uvode ekonomsku kontrolu štamparija i medijskih izdanja. Videli smo da se i u Srbiji vrši pritisak na kritički nastrojene novinare.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari