Šta bi izbor Borelja mogao da znači za dijalog Kosova i Srbije? 1Foto: EFE/STEPHANIE LECOCQ

Šef diplomatije Španije, države koja nije priznala Kosovo, mogao bi biti budući posrednik u dijalogu Kosova i Srbije, što bi moglo da pokrene pitanja na Balkanu, ocenjuju neki analitičari.

Kako navodi Fajnenšl tajms (The Financial Times), Đuzep Borelj (Josep Borrell) bi mogao da se suoči s političkim tenzijama na novoj funkciji u vezi s Kosovom i Srbijom.

Ministar spoljnih poslova Španije Borelj, čovek koji bi mogao da posreduje u okončavanju budućeg dijaloga Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa, nedavno je izjavio da se njegova zemlja protivi nezavisnosti Kosova, ali da podržava traženje kompromisnog rešenja u okviru dijaloga, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Borelj je takođe bio učesnik neformalnog sastanka ministara spoljnih poslova EU u Beču avgusta 2018, kada su evropski zvaničnici, uključujući i njega, odbacili ideju o „razmeni teritorija“ između Kosova i Srbije u sklopu konačnog sporazuma.

Borelj je predložen za novog visokog predstavnika za spoljnu i bezbednosnu politiku, što treba da potvrdi Evropski parlament. To znači da bi on zamenio dosadašnju visoku predstavnicu Federiku Mogerini, pa bi šef diplomatije države koja nije priznala Kosova mogao bi posredovati u dijalogu o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.

Borelj je inače u martu ove godine posetio Beograd, gde je nakon sastanka sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i šefom diplomatije Ivicom Dačićem govorio o dijalogu Kosova i Srbije.

„Ponovili smo predsedniku (Vučiću) i ministru (Ivicu Dačiću) stav Španije o nepriznavanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova. U isto vreme, smatramo da se jedino kroz dijalog može doći do trajnog i kompromisnog rešenja za ovo pitanje“, kazao je Borelj.

​Borelj se u Beču krajem avgusta 2018. izjasnio i protiv mogućnosti „razmene teritorija“ Kosova i Srbije po etničkoj liniji.

Kako prenosi španska međunarodna novinska agencija EFE, Borelj je novinarima izjavio da se „Evropa nije gradila kako bi nastali monolitni, homogeni entiteti po pitanju kulture i etniciteta, već da se gradila kako bi se pomoglo različitim ljudima da žive zajedno“. On je takođe rekao da bi mogući sporazum Beograda i Prištine pomoglo drugim državama koje nisu priznale Kosovo, kao što je Španija, da donesu konačnu odluku.

O Borelju kao posredniku o dijalogu komentarisao je na Tviteru Džejms Ker-Lindzi (James Ker-Lindsay), profesor na Londonskoj školi ekonomije. On je ukazao upravo na to da njegova nominacija može pokrenuti pitanja na Balkanu, budući da je iz zemlje koja ne priznaje nezavisnost Kosova. Međutim, dodaje da upravo Borelj može biti prava osoba za istorijski pronalazak rešenja između Kosova i Srbije.

Lindzi dodaje da je Borelj podržava pronalazak rešenja, s obzirom da zna koliko je pitanje Kosova štetno po Španiju, ali i po jedinstvo EU. Dodaje da Borelj takođe zna da rešavanje situacije zahteva kompromis koje će priznati države EU koje nisu priznale Kosovo .

„Borelj ima kredibilitet u Srbiji. Pozicija Španije o nepriznavanju Kosova znači da će biti simpatičniji Beogradu nego mnoge druge evropske figure. Ukoliko se to dobro iskoristi, on će biti u prednosti“, navodi Lindzi, dodajući da će on i dalje imati uticaja u Španiji.

Lindzi, međutim, upozorava da ukoliko Srbija bude bila previše opstruktivna po pitanju Kosova, može se suočiti sa manjom podrškom Španije i drugih.

„Kosovo, takođe zna, ne može da priušti da ga otuđi. Dobar izveštaj od Borelja može pomoći tome da Španija promeni poziciju u angažovanju, pa čak i u priznanju (iako je malo moguće).

„Želim da budem optimista. Džozep Borelj može biti upravo prava osoba za postizanje istorijskog sporazuma između Srbije i Kosova“, dodao je on.

Španija je u nekoliko navrata bila prepreka Kosovu kada je sport u pitanju.

Španski mediji su o Boreljom resoru pisali i u novembru 2018, kada je Međunarodni olimpijski komitet saopštio da će pozvati međunarodne federacije da ne održavaju takmičenja u Španiji budući da kosovskim sportistima nije dozvoljeno da se takmiče pod svojom zastavom. To je usledilo nakon što je kosovskim karatistima onemogućeno da se takmiče pod svojom zastavom na Svetskom prvenstvu u Madridu. Umesto kosovskih imali su obeležja Svetske karate federacije.

Španska dnevna novina El Pais je pisala da je Španska vlada bila iznenađena ovakvom mogućnošću, dok su iz ureda diplomatskog informisanja rekli da „u zemljama koje nisu priznale Kosovo, kosovski sportisti mogu nastupati pod zastavom kosovskog olimpijskog komiteta“.

U maju ove godine Evropska fudbalska unija usvojila je nova pravila a kako se ne bi besilo da kosovski timovi u zemljama koje nisu priznale Kosovo oduzme pravo na takmičenje pod državnim obeležjima.

Kosovska mlađa fudbalska generacija U17 suočila se sa problemom kada je kvalifikaciona utakmica trebala da se odigra u Španiji, ali su tamo tražili da se utakmice odigraju bez nacionalnih simbola. Nakon reakcije UEFA-e, turnir se odigrao u Švajcarskoj umesto Španiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari