Trnovit put primene zakonskih izmena 1Manjinski narodni poslanici mogu da se obrate na svom jeziku: Skupština Srbije Foto: FoNet/Vlada Srbije/Slobodan Miljević

Prošlo je nešto više od godinu dana od kada je Skupština Srbije usvojila izmene i dopune seta manjinskih zakona, te je možda i vreme da se analizira njihova praktična primena i postavi pitanje da li je ispunjen jedan od osnovnih ciljeva – depolitizacija rada saveta nacionalnih manjina.

Prema zakonima Srbije, nacionalni saveti se bave očuvanjem jezika, kulture, informisanjem i obrazovanjem na jezicima manjina, ali se često čula primedba da se radije bave politikom. To je posebno zamerano bošnjačkom nacionalnom savetu, čiji je poznatiji naziv Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV).

Sa 137 glasova za i samo pet protiv , Skupština Srbije je, na predlog republičke Vlade, prošlog juna usvojila izmene i dopune Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina i Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma. Usvojenim izmenama Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, smatra predlagač, jasnije se definišu njihova ovlašćenja, smanjuje prekomerna politizacija i omogućuje transparentniji rad. Zakonom se uređuje i zaštita nacionalnih manjina od svakog oblika diskriminacije u ostvarivanju individualnih prava i sloboda i obezbeđuje ostvarivanje kolektivnih prava na samoupravu u kulturi, obrazovanju, obaveštavanju i službenoj upotrebi jezika i pisma. Izmene zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma previđaju da se u mestima u kojima nacionalna manjina dostiže 15 odsto stanovništva nazivi ulica, trgova, naseljenih mesta i drugi toponimi ispisuju na jeziku te manjine Zakonom je omogućeno da se manjinski narodni poslanici u Skupštini Srbije obrate na svom jeziku.

Usvojene novine u setu manjinskih zakona, kritikovali su bošnjački i albanski nacionalni savet. Oni smatraju da se novim zakonskim rešenjima smanjuju prava manjina, a jedna od njihovih zamerki je i izmena Zakona o nacionalnim savetima kojom je onemogućeno predsednicima i članovima najužeg rukovodstva političkih stranaka da budu na čelu nacionalnih saveta. Nadležni ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu Branko Ružić odgovorio im je da se usvojenim izmenama sprečava „prekomerna politizacija“ nacionalnih saveta. Usvojena rešenja „odudaraju od potrebe nekih da se bave političkim radom“, za šta, po ministru, postoje političke stranke, a ne nacionalni saveti. Albanski i bošnjački nacionalnu savet zatražili su od Ustavnog suda Srbije ocenu ustavnosti usvojenih izmena zakona.

U skladu sa usvojenim izmenama, 4. novembra 2018. održani su izbori za 22 nacionalna saveta nacionalnih manjina. Prema zvaničnim podacima, na izborima za BNV glasalo je 106.328 birača. Od toga je najviše, 22.141 glasalo za listu „Samoopredeljenje – dr Sulejman Ugljanin“. Ta lista osvojila je 14 od 35 mesta u BNV. Jedno manje, 13, pripalo je listi „Matica Bošnjaka – akademik Muamer Zukorlić“, a osam listi „Vakat je – prof. dr Sait Kačapor“, bliskoj Rasimu LJajiću, potpredsedniku Vlade Srbije i osnivaču Sandžačke demokratske partije. Bošnjačke stranke su ispoštovale zakonsku odredbu da lideri i visoki stranački funkcioneri ne mogu da budu predsednici i članovi Izvršnog odbora nacionalnih saveta. Tako je Ugljanin ostao bez ranije funkcije predsednika BNV, ali je i dalje većnik. Većnik je i Muamer Zukorlić, lider Stranke pravde i pomirenja, kao i poslanik njegove partije Jahja Fehratović.

Drugoplasirana, Zukorlićeva lista ostala je u opoziciji pri formiranju većine i izboru funkcionera BNV. Ugljaninova i Kačaporova lista formirali su većinu u aktuelnom sastavu BNV, a prvi predsednik bio je Esad DŽudžo, koji je godinama bio aktivan u radu bošnjačkog nacionalnog saveta. Na zahtev liste „Samoopredeljenje“, na kojoj je DŽudžo izabran, a zbog neslaganja sa liderom SDA Ugljaninom, podnosi ostavku na funkciju predsednika BNV. Mada zvaničan razlog nije obelodanjen, DŽudžo je odbio da, u svojstvu predsednika BNV, potpiše inicijativu za uspostavljanje „specijalnog statusa Sandžaka“ za šta se lista „Samoopredeljenje“ zalaže, nakon čega je zatražena njegova ostavka. Krajem juna ove godine, u Novom Pazaru je održana sednica BNV, na kojoj je glasovima osamnaest većnika liste „Samoopredeljenje“ i „Vakat je“ za novu predsednicu BNV izabrana većnica Jasmina Curić, sa Ugljaninove liste.

Pritužba BNV

BNV je uputilo pritužbe Zaštitniku građana i Poverenici za zaštitu ravnopravnosti na zaključak Programskog savjeta RTS kojim je odbijen zahtev za formiranje redakcije na bosanskom jeziku. U pritužbama se ističe da je Programski savjet RTS-a svojom odlukom, „pritom negirajući postojanje maternjeg jezika Bošnjaka, povrijedio Ustavom i zakonima garantovana prava pripadnika bošnjačke nacionalne zajednice“, saopštava BNV. „Svojom odlukom da odbije osnivanje redakcije na bosanskom jeziku pri RTS-u, Programski savjet javnog servisa je grubo prekršio načela jednakih prava i obaveza i izvršio tešku diskriminaciju pripadnika bošnjačke nacionalne zajednice po osnovu nacionalne pripadnosti i jezika, ocenjuje BNV. Osnivanje redakcije na bosanskom jeziku pri RTS-u je traženo na osnovu Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina kao i nužnosti za ostvarenje javnog interesa u oblasti informisanja“, piše u saopštenju BNV.

 

*Tekst je deo projekta „Depolitizacija BNV, namera ili stvarnost“, koji se sufinansira sredstvima iz budžeta Republike Srbije, Ministarstvo za kulturu i informisanje. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari