Ulazak Srbije u EU 2025. ni mnogo realan, ni nemoguć 1Suzana Grubješić Foto: Medija centar

Nešto više od godinu dana od usvajanja Strategije EU za Zapadni Balkan u kojoj je 2025. navedena kao moguća godina za ulazak Srbije i Crne Gore u EU taj datum ne deluje naročito realno ali ga je moguće dostići uz veći angažman obe strane, složili su se danas predstavnici civilnog sektora.

Na skupu „Godinu dana od Strategije za Zapadni Balkan: Može li Srbija u EU 2025?“ generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji (EPuS) Suzana Grubješić ocenila je da primedbe iz Strategije i dalje stoje u regionu – zarobljene države, bilateralni sporovi i nefunkcionalna tržišna privreda.

Evropska komisija usvojila je početkom februara 2018. „Verodostojnu perspektivu proširenja za Zapadni Balkan i veći angažman EU u tom regionu“ u kojoj su Srbija i Crna Gora ocenjene kao predvodnici u procesu pristupanja.

Strategijom je predvidjeno šest inicijativa za podršku transformacije Zapadnog Balkana – za jačanje vladavine prava, jačanje angažmana u oblasti bezbednosti i migracija, jačanje podrške socio-ekonomskom razvoju, za bolju saobraćajnu i energetsku povezanost, za digitalnu agendu za region i podršku pomirenju i dobrosusedskim odnosima.

Podsećajući da je pre nešto više od godinu dana kritikovala Strategiju jer je „razvodnjena“ u odnosu na nacrte, Grubješič je rekla da je to ipak trenutno jedini dokument o proširenju koji postoji i makar daje šansu Srbiji i Crnoj Gori da 2025. postanu članice EU.

Ona je kazala da je Strategija već na samitu u Sofiji u maju 2018. „gurnuta pod tepih“, iako je to bio prvi dokument za Zapadni Balkan donet 15 godina posle samita u Solunu, dok je u međuvremenu održano pet samita Istočnog partnerstva.

Grubješić je kazala i da će test politike proširenja EU biti samit u junu, kada bi EU trebalo da pokaže kredibilitet i ispuni obećanje dato Severnoj Makedoniji i Albaniji da će im dati početak pregovora o članstvu.

Prema njenim rečima, odgovor na pitanje da li Srbija ima šanse da 2025. postane članica EU zavisi od obe strane, jer sa obe strane ima prepreka.

Podsetivši da Srbija, ako želi da do tada postane članica, do decembra 2023. mora da zatvori sva poglavlja, ona je rekla i da ovim tempom, a u šestu godinu pregovora ulazimo sa 16 otvorenih poglavlja i dva privremeno zatvorena, ne možemo da stignemo do članstva 2025.

Ipak, šansa postoji, ako se uklone glavne prepreke a na prvom mestu su odnosi Beograda i Prištine.

Proces evrointegracije Srbije je spor i zbog niza pitanja iz oblasti vladavine prava, ocenila je Grubješić i dodala da je tu i poglavlje 31, odnosno usklađivanje sa spoljnom politikom EU.

Umereni optimista kada je reč o ulasku Srbije u EU 2025. je direktor Fondacije za otvoreno društvo Milan Antonijević koji je istakao da Srbija, da bi se to i ostvarilo, do 2023. ne sme da napravi grešku u oblasti vladavine prava.

On je ukazao i na izbore za Evropski parlament u maju koji će pokazati kako će se EU odnositi prema proširenju – koji će se direktorat baviti tim pitanjem, „čak i sam njegov naziv će pokazati budući odnos prema politici proširenja“.

S tim se složio i predsednik UO Centra za evropske politike (CEP) Srđan Majstorović koji je istakao da je ključno kakva će biti nova Evropska komisija, kakav će biti institucionalni okvir za proširenje i kakva će biti „filozofija“ rada Komisije.

Majstorović, kada je reč o Strategiji za ZB, smatra da je to „najbolje što je tada moglo da se dobije iz Brisela“.

Taj dokument, prema njegovim rečima, predstavlja poruku gradjanima Zapadnog Balkana da im je mesto u EU, kao i vladama regiona da više rade na pristupanju.

On je umereni optimista oko mogućnosti da Srbija udje u EU 2025. godine.

„Godina 2025. nije nemoguća ali nije ni preterano realna u ovom trenutku jer se ni jedna, ni druga strana, ne trude previše“, istakao je Majstorović na skupu koji je organizovao portal Juropien Vestern Balkans (EWB) uz podršku Beogradske otvorene škole (BOŠ) i Švedske.

On je ukazao da u EU postoje sumnje kakva će Unija biti u budućnostri a da, s druge strane, na Zapadnom Balkanu nedostaju entuzijazam i optimizam, osim u Severnoj Makedoniji, za ozbiljne društvene reforme.

Prema njegovim rečima, Srbija, ako želi da 2025. postane članica, treba da se fokusira na razvoj regionalne saradnje, pristupi demokratizaciji društva i upusti se u borbu za nedvosmislenu vladavinu prava.

Vladmir Pavlović iz BOŠ istakao je na skupu da su u procesu evrointegracija tri ključna načela odgovornost, transparentnost i inkluzivnost procesa pristupanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari