Geldofu predložena organizacija humanitarnog koncerta za migrante na ruti zapadnog balkana 1Nišvil Foto: Siniša Obrenić (arhiva)

Direktor Nišvil džez festivala Ivan Blagojević kazao je danas da je festivalski tim predložio Bobu Geldofu, da se 2020. organizuje veliki humanitarni koncert za pomoć migrantima na ruti zapadnog Balkana i ocenio da će Geldof razmisliti o takvoj ideji i koliko je njena realizacija realna.

– Ideja koju smo sinoć izložili Bobu je da se za te ljude, koji doživljavaju veliku tragediju, a masovno prolaze zapadnim Balkanom, obezbedi novac za obnovu kuća, i mislim da smo mu usadili crv. Njegova primedba je da migranti najčešće ne žele da se vrate svojim kućama, a naš odgovor je da će se u jednom trenutku stvoriti uslovi za to, a kada se to bude dogodilo- biće potreban novac- kazao je Blagojević na Nišvilovoj završnoj konferenciji za novinare.

On je kazao da je Nišvil predložio da se takav humanitarni koncert održi na Gradskom polju u Nišu, a da alternativna destinacija bude Ušće u Beogradu. Uveren je da će prikupljanju novca doprineti velike zvezde koje bi učestvovale na takvom koncertu, države na migrantskoj ruti i ogromna medijska promocija, a ukoliko prikupljenih sredstava ne bude dovoljno „priča će se zakotrljati, te će novac biti sakupljan i na druge načine“.

– Naša ideja je bila da to bude Live aid za zapadni Balkan, ali to zbog pravnih okolnosti nije moguće, već je neophodno formirati novu asocijaciju. Predložili smo i da takav humanitarni koncert bude održan sledeće godine, kada se obeležava 35 godina od Live aid-a (rok koncerta na više lokacija u svetu na kojem je prikupljeno više od 60 miliona dolara za pomoć gladnima u Etiopiji, a čiji je jedan od organizatora Geldof, p.a.), ali Bobova je ocena da nije realno da se to organizuje tako brzo- rekao je Blagojević.

On je dodao da je ideja o ovakvoj humanitarnoj muzičkoj akciji proistekla iz činjenice da je „mnogo migranata prošlo i još uvek prolazi Albanijom, Makedonijom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, a da ih put vodi i preko Grčke, Bugarske, Rumunije, Mađarske ili Italije“.

– Mi na zapadnom Balkanu, koji je ionako skrajnut i u teškom položaju, « zaglavljeni » smo između njihovih razrušenih domova, iz kojih su pobegli, i njihovih krajnjih destinacija u zapadnoj Evropi. Od sve te tragedije upravo samo te krajnje destinacije imaju neku korist, jer dobijaju jeftinu radnu snagu- kazao je on.

Blagojević je dodao da je ovogodišnji, 25. Nišvil, koji je sinoć završen, posetilo oko 200.000 ljudi, od kojih je oko 35.000 prisustvovalo zvaničnom programu na Earth and Sky stejdžu, a više 160.000 videlo neki od drugih muzičkih i ostalih programa na festivalu, unutar i izvan Niške tvrđave.

– Već sam čuo kritike da je „ovo najbolje izdanje Nišvila do sada“, zbog izbalansiranog programa i izvođača, divne publike, lepog vremena i odsustva bilo kakvog incidenta. Malo je bezveze da to slušamo skoro svake godine, što bi trebalo da znači da stalno napredujemo i nemamo promašaje. Ali, ono što je izvesno je, recimo, da mi je Šon Kuti (Seun Kuti) kazao da nikada nije imao bolji koncert, a da je Geldof bio vidno zadovoljan svojim nastupom, publikom i njenom reakcijom- kazao je on.

Geldofu predložena organizacija humanitarnog koncerta za migrante na ruti zapadnog balkana 2
Foto: Danas

Blagojević je na konferenciji za novinare dodelio specijalnu nagradu Nišvila Dušanu Mitiću Caru , poznatom i vrsnom fotoreporteru, koji je između ostalog uradio brojne umetničke fotografije sa ovog festivala. Dodela priznanja ispraćena je aplauzom prisutnih novinara i medijskih radnika, koje je Car nakon toga još jednom „ovekovečio“.

Organizatori su prethodno kazali da ovogodišnji festival ima do sada najači džez lajnap pošto se pred publikom našao najveći broj dobitnika nagrada Grammy i džezera koji su u nekom trenutku bili u svetskih Top 5. Festival je počeo 2. avgusta, trajao je deset dana, a koncipiran je kao “festival festivala”- sa 300 različitih programa, među kojima je bilo 117 koncerata, 104 filma, 21 pozorišna predstava, poetske večeri i promocije knjiga, izložbe likovnih umetnika, segment posvećen stripu i drugi sadržaji.

Na 20 scena u Niškoj tvrđavi i oko nje nastupilo je oko 1000 umetnika različitog profila. Po tradiciji, svi programi su besplatni, izuzev koncerata u zvaničnom programu, na Earth and Sky stejdžu.

Tradicija

– I ove godine smo uspeli da se održi tradicija- ministar kulture nije došao na Nišvil, kao što nisu dolazile ni njegove kolege u prethodne 24 godine – kazao je Ivan Blagojević.

Hrvatski novinari i džezeri: Nišvil je fascinantni unikat

Davor Hrvoj, novinar i autor brojnih emisija o džezu na hrvatskoj televiziji i radiju, kazao je da je najveći pogodak ovogodišnjeg Nišvila- Kris Poter (Chris Potter), a da su mu najveći favoriti bili Dejvid Marej (David Murray) i Kristijan Skot (Christian Scott). On se uvek zaklaže da na na džez festivalima bude više džeza, a manje komercijalne muzike, ali veruje da je Nišvil ozbiljan festival, sa zanimljivim konceptom, u kojem svako može pronaći nešto za sebe.

– Ipak, za mene je najvažnija odrednica ovog festivala da mu se iz godine u godinu vraćam kao prijatelju. Imam utisak kao da smo Ivan (Blagojević) i ja išli zajedno u školu, i da se onda viđamo svake godine. To je fenomenalan osećaj- kazao je on.

Saša Drah, hrvatski novinar, kritičar i prevodilac, koji je na Nišvilu predstavio svoju knjigu „Svet džeza“, dodao je da je Nišvil genijalan festival, pogotovu kada se osim „spolja » pogleda i iznutra, te vidi kako mala grupa ljudi radi ogroman posao za kulturu.

– Nišvil je unikat. Fascinantan festival, koji je našao dobar balans između najuticajnijih džezera Evrope i SAD, sa jedne, i komercijalne muzike, sa druge strane. U istočnoj Evropi nisam video nijedan bar približno dobar muzički festival, a u zapadnoj Evropi sa Nišvilom može da se meri samo festival North Sea u Holandiji, nijedan drugi mu nije ni blizu- ocenio je Ratko Zjača, hrvatsko- holandski gitarista, koji je pet puta nastupao na Nišvilu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari