vinston cercilFoto: Wikipedia/ Yousuf Karsh

Policija u Kanadi istražuje “drsku” krađu čuvenog portreta ser Vinstona Čerčila pošto je originalna fotografija misteriozno zamenjena lažnom.

Jedan zaposleni u Šato Lorijeu u Otavi je primetio da nešto nije u redu sa portretom poznatim pod nazivom “Lav koji riče” koji je napravljen nakon što se ovaj lider obratio kanadskom parlamentu 1941, prenosi Gardijan.

Okvir fotografije se nije slagao sa preostalih pet portreta u prostoriji, koje je sve napravio priznati kanadsko-jermenski portretista Jusuf Karš, na čijim su se fotografijama, između ostalih, našli Martin Luter King Juniror, Albert Ajnštajn, Ernest Hemingvej i kraljica Elizabeta druga.

Uprava hotela Šato Lorije je pozvala Džerija Fildera, koji je nadležan za nadgledanje Karšove zaostavštine, da proceni verodostojnost potpisa na sumnjivoj slici.

“Gledao sam u taj potpis tokom 43 godine. Tako da mi je bila potrebna samo jedna sekunda da znam da je neko pokušao da ga kopira. To je lažnjak”, rekao je on za Gardijan.

Kada je krađa otkrivena, policija u Otavi je obaveštena i započela je istragu.

“Duboko nas je rastužio ovaj drski postupak”, navodi se u saopštenju Šato Lorijea i dodaje da su svi ponosni svojom “zapanjujućom” kolekcijom Karšovih slika.

Nije još jasno kada je Čerčilov portret, koji se tamo nalazio 24 godine, nestao.

Hotelu Šato Lorije je poklonjeno 15 originalnih Karšovih radova, od kojih se šest nalazilo u salonu.

Kako su naveli u upravi, pet slika je sklonjeno zato da bi mogle da budu “adekvatno obezbeđene”.

Filder, koji je blisko sarađivao sa Karšom, kaže da je fotograf ima dugogodišnje bliske odnose sa ovim hotelom.

Šato Lorije je bio domaćin njegove prve izložbe ikad 1936, a fotograf i njegova supruga su živeli na trećem spratu hotela gotovo dve decenije.

Takođe, Karš je imao svoj studio na šestom spratu do 1992.

Karš, koji je pobegao od genocida nad Jermenima sa svojom porodicom i proveo najveći deo života u Kanadi, je poznat i priznat zahvaljujući svojom majstorstvu u kreiranju slika, kako u studiju tako i u radu sa modelima.

“Takva vrsta ljudi koje je on fotografisao je mogla da uoči ulizicu ili lažnjaka na milju razdaljine. Ali kada su bili sa Jusufom, znali su da je on prava stvar. On je jednostavno imao poseban način ophođenja sa ljudima i umeo je da ih opusti. Slika namrgođenog Čerčila je izuzetak”, priča Filder.

Kako on objašnjava, ovaj portret je “na nešto sporiji način postao viralan” i toliko poznat da je upotrebljen za britansku novčanicu od pet funti 2016.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari