Društvene mreže: Zašto dominiraju propalestinski postovi? 1Foto: EPA-EFE/CAROLINE BREHMAN

Od napada militantnog islamističkog Hamasa, rat na Bliskom istoku postao je sveprisutan i na društvenim mrežama. Prve analize pokazuju da propalestinska strana tu vodi glavnu reč. Za to ima više razloga

Rat na Bliskom istoku već nedeljama nije samo jedna od glavnih tema na kanalima vesti, već i na društvenim mrežama. Na TikTok-u, X-u i Instagramu postoji mnoštvo postova i video zapisa.

Priče o stradanju Palestinaca, o radikalnim jevrejskim naseljenicima ili desničarskoj verskoj izraelskoj vladi dobijaju mnogo odobravanja u vidu lajkova.

Nasuprot tome, znatno manje viralni su postovi koje opisuju teror militantnog islamističkog Hamasa i njihovo sadističko divljanje u napadu 7. oktobra, sudbinu izraelskih talaca i patnju njihovih najmilijih ili rođaka ubijenih. Ti postovi se sviđaju manjem broju ljudi, ređe se gledaju.

Razlog: tove platforme prioritet daju – i sve više nude – one sadržaje koji su pozitivno ocenjeni od velikog broja korisnika i koji se gledaju duže vreme. Algoritam ne poznaje nikakve novinarske standarde i ne pazi na ravnotežu, njega zanimaju samo goli brojevi, kaže Benjamin Gust, profesor na Tehničkom fakultetu u Hesenu.

Haštagovi: milijarde naspram miliona

Gust je za tagesšau, portal nemačkog javnog servisa ARD analizirao TikTok i Instagram.

Do sredine novembra na Instagramu je registriovao 5,6 miliona objava s haštagom „FreePalestine“, a s druge strane samo 132.000 objava s haštagom „IsraelUnderAttack” i 22.300 objava za haštag „FreeIsrael”.

Slično je i na TikToku. Objave i videi s haštagom „FreePalestine” pregledani su 23,1 milijardu puta. Ako se tome dodaju haštagovi s pravopisnim greškama poput „FreePalestin“ ili s emotikonom zastave, dobija se oko 29 milijardi pregleda s propalestinskim sadržajem. Proizraelski sadržaj imao je „oko 211 miliona pregleda“, kaže Gust.

Kada se pogledju interakcije kao merilo za analizu, nekoliko stvari upada u oči, kaže Kim Robin Stoler iz Međunarodnog instituta za obrazovanje i istraživanje društva i antisemitizma iz Berlina (IIBSA). Haštagovi poput „FreePalestine“ ostvaruju više od 160 milona interakcija na Instagram stranicama u celom svetu, dok ih je u zemljama nemačkog govornog područja trenutno samo nešto više od 200 000.

„U nemačkom kontekstu, objave koje izazivaju velik broj interakcija nisu samo islamističke, već i one njihovih kritičara, recimo poput stranke CDU“, kaže Stoler. „Međutim, na međunarodnm nivou se može pretpostaviti da se prvenstveno radi o pristalicama Hamasa ili antiizraelskih pozicija.“

Starost korisnika je važan faktor

Po Gustovom mišljenju, ova velika razlika ima veze s razlikom između ukupnog broja muslimana i Jevreja u svetu. Procenjuje se da na celom svetu ima oko 15 miliona Jevreja, a muslimana je više od dve milijarde.

Međutim, verska pripadnost nije faktor: istraživanja pokazuju da geografska ili politička blizina bliskoistočnog sukoba igra važnu ulogu u odobravanju antiizraelskih i antisemitskih stavova. Prema navodima Anti-Defamation League (ADL), na primer, kod hrišćana u većinski muslimanskom Libanu je veća verovatnost da će imati antisemitske stavove nego među muslimanima u Bosni i Hercegovini.

Osim toga, važan faktor je i starost korisnika. TikTok je posebno popularan među mladima: petina mladih od 18 do 24 godine koristi TikTok kao izvor vesti, navodi Rojtersov institut za proučavanje novinarstva. Prema istraživanju univerziteta Kvinipiak, mlađi ljudi u SAD znatno češće podržavaju propalestinske stavove od starijih. Na primer, samo 32 posto osoba u dobi od 18 do 24 godine podržava izraelski vojni odgovor na napad Hamasa – dok među osobama u dobi od 50 do 64 godine ta podrška iznosi 58 posto.

Algoritam voli interakcije

Zbog značajno veće stope objavljivanja i interakcije, algoritam društvenih mreža favorizuje propalestinske sadržaje, kaže Gust. Jer algoritam stalno prati ponašanje korisnika i broji lajkove. Ako korisnici potroše znatno više vremena na propalestinske objave i dobiju više lajkova, algoritam pretpostavlja da bi svi korisnici platforme trebalo da budu zainteresovani za neku objavu.

Objave na društvenim mrežama koje šire palestinski narativ pojavljuju se znatno češće na profilu korisnika, kaže Nalet. Posledica: bez obzira na to radi li se o istinu ili laži, o valjanosti argumenata, interpretativni suverenitet leži na propalestinskom narativu.

Još tokom poslednjeg velikog vojnog sukoba između Izraela i Hamasa 2021. propalestinski profili koristili su društvene mreže za maksimalno širenje svog narativa, analizirao je projekt „Video Activism“. TikTok je posebno bio u fokusu aktivista.

U istraživanju časopisa Arab Media & Society o profilu militantnog islamističkog Hamasa na mreži X, kaže se da je ta teroristička organizacija uspela mnogo bolje da predstavi svoj narativ širenjem svoje komunikacijske mreže. Autor istraživanja piše da je X Hamasu dao prostor „da dopre do publike širom sveta, čime je ojačao svoje argumente i tvrdnje o događajima u Palestini“.

Uravnoteženost je neatraktivna

Sve to pak može uticati na one koji šire sadržaje o ratu na Bliskom istoku. Jer ono što se na društvenim mrežama računa su lajkovi, repostovi i pratioci. Što više pozitivnih reakcija neki post dobije, to ga više korisnika vidi i može odlučiti da sledi autora.

Urednici ili influenceri koji teže ravnoteži imaju više teškoća sa širenjem svojih sadržaja od onih koji stalno distribuiraju postove, koji se posebno bave sudbinom Palestinaca

Kakve to posledice ima za korisnike

Ako korisnik traži postove s haštagom „FreePalestine“ ili posebno dugo gleda video koji, na primer, prikazuje patnju Palestinaca u Pojasu Gaze, algoritam mu stalno ažurira korisničku hroniku sličnim objavama. A objave koje govore o sudbini otetih talaca, na primer, retko se ili uopšte ne pojavljuju. Korisnik se nađe u takozvanoj eho komori i ima sve jednostraniji pogled na ono što je zapravo vrlo komplikovan kompleks tema, kaže Gust.

Kritike od strane politike

Političari su delom oštro kritikovali operatere platformi zbog brojnih lažnih informacija na društvenim mrežama koje su objavljene od napada militantnog islamističkog Hamasa. Tako je Evropska komisija najavila je postupak protiv Fejsbuka (Meta), X-a i TikToka zbog širenja lažnih informacija.

Prema navodima TikTok-a, ova platforma je tada izbrisala nekoliko stotina hiljada videa povezanih s ratom na Bliskom istoku. Kompanija je takođe objavila posebnu izjavu: „Naš algoritam za preporuke ne zauzima strane i ima stroge mere za sprečavanje manipulacije“.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari