Vladimir PutinFoto: EPA-EFE/GRIGORY SYSOEV/SPUTNIK/KREMLIN

Ko pobeđuje u Ukrajini može izgledati kao čudno pitanje s obzirom na katastrofalne rezultate ruske vojske, uspeh ukrajinske kontraofanzive ove jeseni i snagu zapadne koalicije u podršci Kijevu i kažnjavanju Moskve, piše Jutarnji list.

Ali ratovi nisu tako jednostavni, a globalne implikacije ovog regionalnog sukoba čine ga složenijim od većine.

Tu je, naravno, i ruski predsednik Vladimir Putin.

Ruski lider, kako neki stalno ponavljaju, igra dobro i sa slabijom rukom, pa se postavlja pitanje koji adut ima u rukavu.

To je upravo pitanje koje je Tobin Haršo, urednik i autor uticajnog Blumberga, postavio tokom intervjua sa istaknutim stručnjakom za rusku politiku, kremlinologom Markom Galeotijem, autorom nove knjige „Putinovi ratovi: Od Čečenije do Ukrajine”.

Galeoti je takođe saradnik za javnu politiku u Vilson centru u Vašingtonu, bio je savetnik britanske vlade za spoljnu politiku, saradnik je istraživačkog centra Roial United Services Institute (RUSI) i glavni direktor Maiak Intelligence, konsultantske kompanije koji se bavi političkim rizicima.

Upitan da u jednoj rečenici odgovori na pitanje ko je Vladimir Putin, Galeoti je rekao da je ruski predsednik sovjetski aparatčik te zemlje iz kasnog doba koji je pukom srećom došao u poziciju da vodi Rusiju, uprkos tome što je zapravo ne zna kako da to uradi.

Na izjavu novinara da invazija na Ukrajinu konvencionalnim sredstvima nije prošla dobro, da je ruska strategija sada prešla u kampanju „terorističkog bombardovanja“ i da se to već moglo videti u ruskim ratovima pod Putinom, Galeoti je odgovorio u afirmativno, rekavši da se to mora razumeti i imati u vidu da nema vojnog iskustva.

„Putin nema vojnički način razmišljanja“

„Prošao je minimalnu obuku za rezervne oficire. Dakle, nema vojnički način razmišljanja. Kao bivši oficir KGB-a, ima ‘sablasni’ način razmišljanja – misli da su ljudi puni ranjivosti koje se mogu iskoristiti. Tako se ponaša prema čitavim društvima Ratovi su po svojoj prirodi zastrašujući, a Putin je spremniji od nas na Zapadu da smatra teror prihvatljivim instrumentom rata“, kaže Galeoti.

To se, kako kaže, moglo videti u Čečeniji – veoma brutalna kampanja za preuzimanje malog pobunjeničkog regiona na jugu Rusije i prisiljavanje da se vrati u okrilje zemlje masovnim bombardovanjem i veoma brutalnim tretmanom tamošnjih ljudi.

To se moglo videti i u Siriji sa veoma teškim vazdušnim bombardovanjem, ne samo civilnih ciljeva, već i ciljeva poput bolnica kako bi se slomila volja onih koji bi pružili otpor.

Na pitanje da li Moskva misli da je Rusija bila saučesnik u upotrebi hemijskog oružja od strane režima sirijskog predsednika Bašara el Asada, Galeoti kaže da je gotovo nezamislivo da Rusija ne bi imala saznanja o tome šta se dešava.

„Ne znam da li su oni zaista stajali iza toga ili su to samo odobrili. Ali na ovaj ili onaj način bilo je saučesništva“.

Nakon što je otpustio mnoge svoje generale, Putin je sada imenovao Sergeja Surovikina, poznatog kao „general Armagedon“, za novog komandanta ruskih snaga u Ukrajini.

Promena ruske strategije, kako tvrdi izveštač Blumberga, uklapa se u Surovikinov modus operandi, pa je on upitao šta se od njega može očekivati, na šta je Galeoti rekao da je reč o veoma brutalnom čoveku čiji je podređeni oficir izvršio samoubistvo posle ozbiljnog sukoba sa nego.

Ali s druge strane, niko nikada nije rekao da je nesposoban.

„Videli smo u Siriji da je spreman da koristi duboko brutalnu taktiku, ali sa ciljem na umu – ne samo zato što uživa u brutalnosti, već zato što je to deo vojne strategije.

On, kako objašnjava, želi da slomi Ukrajince, ali ne na prvoj liniji fronta, gde se pokazalo da nije moguće, već slamanjem volje Zapada da ih podrži.

„Slaba karika u ovom ratu, potencijalno, smo mi. Ako počnemo da gubimo volju, kapacitet i jedinstvo da nastavimo da snabdevamo Ukrajince oružjem, a možda još važnije novcem, Ukrajinci će imati ozbiljnih problema u vođenju rata“.

Upitan kakvo je naoružanje Ukrajincima potrebno, a koje Zapad još nije obezbedio, Galeoti kaže da im je svakako potrebna sposobnija PVO, ali da se ne radi nužno samo o sve više sistema, već i o municiji.

Rusi, podseća on, uveliko koriste jeftine iranske dronove, za koje nisu posebno obučeni, ali su dovoljno dobri da postignu željeni efekat.

„Možemo proceniti da su Rusi potrošili oko 10 do 15 miliona dolara na ovu novu kampanju bombardovanja. Ukrajinci su iskoristili oko 25 miliona dolara našeg naoružanja da se tome suprotstave. Ovo nije samo vojna kampanja, već i ekonomska kampanja. Moramo da obezbedimo da Ukrajinci imaju neprekidan protok stvarnih resursa koji su im potrebni da bi se branili“

Pitanje Krima

Ono što bi moglo biti problem u tome je to što postoji razlika između onoga što Ukrajinci misle da im treba i onoga što Zapad misli da im treba.

Kaže da postoji mantra da će se rat završiti kada Ukrajinci tako odluče, ali to je, kaže Galeoti, glupost u smislu da i Zapad ima svoje interese.

„Da je došlo do preokreta u Ukrajini i da je zemlja rekla da će se rat završiti tek kada njihove snage stignu do Moskve, na primer, mi se ne bismo složili sa tim. Ali mi zapravo ne želimo da imamo teške razgovore o tome jer to ne činimo, stvaramo potencijalne probleme za budućnost. Sada treba da govorimo o konačnom stanju, kako to ne bi postalo pitanje koje razbija zapadno jedinstvo.“

Na pitanje da li ne misli da bi realniji problem bio da Kijev pokuša da povrati Krim, Galeoti odgovara da se mnogi razgovori koje vodi u Vašingtonu završavaju temom Krima i šta se tu može učiniti i da se Istina je da je poluostrvo važno Putinu i ruskom narodu na način koji nema nijedan drugi deo Ukrajine.

„Zaista nisam siguran šta bi mogao da uradi ako zaključi da će izgubiti poluostrvo. Ali mislim da ima više od toga — postoji zabrinutost da Ukrajinci nisu potpuno otvoreni prema svojim saveznicima u pogledu toga šta su ima dugoročni ciljevi“.

Upitan da li je zabrinut zbog opadanja evropske podrške kako vreme postaje hladnije, a prirodni gas sve teže dolazi, on kaže da nije toliko zabrinut kao pre mesec dana jer cene gasa značajno padaju i nema znakova brze promene trenda.

„Da budem iskren, ono što je zaista važno je američka pozicija. Glas Vašingtona nadmašuje sve ostale. Tako da je mnogo važnije šta će doneti međuizbori“.

Upitan zašto je Putin bio u tolikoj zabludi kada je u pitanju kvalitet njegove vojske, Galeoti navodi da postoji više razloga, od kojih je jedan što je do sada imao mnogo relativno lakih pobeda – u Čečeniji, Siriji i Gruziji je postigao ono što je očekivao, a Zapad nije učinio mnogo po tom pitanju.

Ali ono što je u tom smislu najvažnije jeste da je napravio sistem u kome mu niko neće reći nešto što ne želi da čuje.

„To je nešto što znamo godinama, ali on sve više gura iz svog kruga svakoga ko bi mogao da iznese bilo kakvu kritiku. Ljudi sada znaju da Putinu govore ono što on želi da čuje, a ne ono što treba da čuje.

Na konstataciju da je sve više mišljenja da se rat kreće u korist Rusije, Galeoti kaže da se s tim ne slaže, ali da je reč o tome da je kulminacija ukrajinske kontraofanzive dostigla prirodnu tačku.

Na severu kod Harkova bilo je pravih ukrajinskih trijumfa, dok je na jugu bilo u manjoj meri. Uz to, iako Kijev ćuti o svojim žrtvama, sasvim je jasno da su pretrpeli gubitke, a njihova vojna mašina je sada došla do tačke da je treba zaustaviti radi održavanja i slično.

„Ukrajinci su u jačoj poziciji“

Rusi, pak, šalju na ratište novomobilisane rezerviste, koji su jako loši vojnici i sa kojima trpe strašne gubitke, ali bar daju dodatnu ljudsku snagu na prvim linijama fronta.

„Međutim, Ukrajinci su u jačoj poziciji. Rusi bi mogli da se nadaju da će na proleće uspeti da krenu u kontraofanzivu. Mislim da je to upravo ono što Ukrajinci planiraju da urade i mislim da bi bili u boljoj poziciju da to urade.“

Upitan da prokomentariše neke Putinove, kako navodi novinar, apsurdne tvrdnje i otkud ideja da će Ukrajinci baciti „prljavu bombu” i to u operaciji pod lažnom zastavom, Galeoti navodi da je to deo dugoročne kampanje.

Već mesecima, kaže, takve tvrdnje iznose u Kremlju u nadi da će izazvati strah na Zapadu i naterati ga da se okrene pregovorima.

Bilo je tvrdnji da Ukrajinci rade sa Amerikancima na biološkom oružju, da se spremaju za napad hemijskim oružjem ili da će izvršiti neku vrstu radiološkog napada.

Ovo je, kaže, samo deo niza bizarnih optužbi koje se pojavljuju, a zatim nestaju.

Ali sve ovo dovodi do zastrašujućeg pitanja da li bi Putin – da mu stvari ne idu u prilog – zaista otišao toliko daleko da upotrebi hemijsko ili taktičko nuklearno oružje, na šta Galeoti kaže da veruje da Rusija neće upotrebiti hemijsko oružje zato što za to ne postoje vojni razlozi, kao što ne postoje ni vojni razlozi za upotrebu nuklearnog oružja.

Ipak, on ne misli da je to nemoguće.

„Ali izgleda da je Putin, i pored svega što veruje u mnoge duboko uznemirujuće i neprijatne stvari, racionalan akter. Ukoliko bi imao dovoljno vremena, mogao bi da shvati da gubi. Ali ako mu se čini da Ukrajinci moćno prolaze kroz linije i osvajaju sve, mogao bi da se uspaniči. Mogao bi da oseti da je sateran u ćošak i da nema šta da izgubi i onda bi mogao da odluči da baci kocku“, zaključuje Galeoti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari