Kako je godina protesta promenila Srbiju i zašto Vučić i dalje ostaje na vlasti? 1foto EPA/ANDREJ ČUKIĆ

Godišnjica pogibije 16. ljudi u padu nadstrešnice na tek renoviranoj Železničkoj stanici u Novom Sadu okupila je desetine hiljada građana na ulice zahtevajući da odgovorni budu kažnjeni.

Demonstranti traže ostavku predsednika Aleksandra Vučića i nove parlamentarne izbore, piše Evropska Pravda u svom izveštaju.

Prvog dana novembra u Novom Sadu okupilo se najmanje 40.000 ljudi (nezavisni posmatrači tvrde da ih je bilo dvostruko više), dolazeći iz 60 gradova širom zemlje kako bi odali počast žrtvama propusta vlasti.

Vlasti su učinile sve što su mogle da smanje odaziv i diskredituju skup, piše ovaj portal.

Odbili su dozvole čak i za mobilne toalete (što je neviđeno, čak i tokom studentskih protesta), zabranili školama i univerzitetima da pruže smeštaj učesnicima koji dolaze iz drugih gradova.

Zvaničnici su takođe odlagali dozvolu za postavljanje bine na Trgu kod stanice i privremeno isključili vodu u gradu.

 

U posebno apsurdnom potezu, vlada je obustavila sve železničke linije, navodno zbog dojave o bombi.

Ali postojala je i druga strana Srbije. Meštani i građani Beograda, Novog Sada, Inđije i drugih gradova smestili su protestante, pa čak i organizovali besplatna parking mesta za one koji su stigli kolima.

Ruta od 90 kilometara između Beograda i Novog Sada, kojom su hiljade studenata putovale, postala je snažan simbol solidarnosti.

Skup 1. novembra nije prerastao u ponavljanje „Buldožer revolucije“ od 5. oktobra 2000, koja je srušila Slobodana Miloševića.

Međutim, postao je drugo zvono upozorenja za predsednika Vučića (prvo je bilo 15. marta, kada je više od 300.000 ljudi zahtevalo njegovu ostavku).

Njegova duga vlast sada je jasno ugrožena, jer umor od njegovog režima raste, što je ogroman odaziv u Novom Sadu jasno pokazao.

Najvažnije je da su Srbi još jednom pokazali svoju želju za fundamentalnim promenama, ne kroz revoluciju, već putem demokratskih sredstava, kroz parlamentarne i predsedničke izbore, koji će verovatno biti održani zajedno krajem 2026. godine, piše ovaj portal.

Po zakonu, Vučić ne može da se kandiduje za treći mandat, tako da su budući predsednički kandidati Srbije još nepoznati.

Što se tiče parlamentarnih izbora, jedno ključno pitanje se odnosi na listu koju predvode studenti. Prema dostupnim informacijama, takva lista već postoji, sa oko 200 imena, još neobjavljenih i uglavnom nepoznatih široj javnosti.

Navodno postoji, ili gotovo postoji, platforma zasnovana na širokim i donekle nejasnim principima.

Ali i dalje nema jasnih odgovora na ključna pitanja: da li studenti podržavaju evropske integracije Srbije, ili nastavak „prijateljstva“ sa Rusijom? Hoće li se udružiti sa opozicijom ili nastupiti samostalno?

U međuvremenu, Rusija ne sedi skrštenih ruku. Moskva je upozorila da će se „srpski Majdan“ započeti u Novom Sadu 1. novembra, a ubrzo zatim otvorila je i Rusko istorijsko društvo u Beogradu, koje u Moksvi predvosi šef ruske Spoljne obaveštajne službe, Sergej Nariškin.

Najvažniji ishod, međutim, je što su protesti u Novom Sadu srušili psihološku barijeru straha među običnim Srbima.

Posledice tog probijanja mogle bi se uskoro manifestovati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari