Evropski parlament obeležava 70 godina postojanja: "Danas smo, sa ilegalnim ratom u Ukrajini, svesniji značaja očuvanja demokratskih vrednosti" 1Evropski parlament Foto: EPA-EFE/PATRICK SEEGER

Evropski parlament obeležiće sutra 70 godina od kako je 1952. godine održao prvu sednicu, tada još kao skromno, uglavnom savetodavno telo preteče Evropske unije, Zajednice za ugalj i čelik.

Reč je o samo jednoj u nizu svečanosti koje su tim povodom planirane od septembra ove godine do leta 2023. godine.

Ceremoniju će uvodnim govorom na plenarnoj sednici otvoriti predsednica EP Roberta Mecola, a posle nje poslanicima će se obratiti i francuska premijerka Elizabet Born, i premijeri Belgije i Luksemburga Aleksander de Kro i Gzavije Betel.

U pitanju su tri zemlje koje su ujedno i domaćini parlamenta. Glavno sedište je u Strazburu, gde je održana i prva sednica 10. septembra 1952. godine. Prateće sednice i sednice odbora se povremeno održavaju u Briselu, a sekretarijat parlamenta je u Luksemburgu.

Evropski parlament osnovan je kao Zajednička skupština Zajednice za ugalj i čelik, i imao je 78 nacionalnih poslanika koji su delegirani iz šest zemalja članica te zajednice. Danas ima, u trenutnom sazivu, 705 poslanika koji se biraju na direktnim izborima u celoj EU.

Skupština Zajednice za ugalj i čelik je 1962. godine promenila ime u Evropski parlament i on je tokom decenija postao snažno predstavničko telo 27 zemalja EU koje zakonodavnu moć deli sa Evropskim savetom i ima velika budžetska ovlašćenja. To je jedini direktno birani, višejezični i transnacionalni višepartijski parlament u svetu.

„U ovih 70 godina Evropski parlament je postajao jači i jači, od savetodavnog tela sa ograničenim ovlašćenjima, pa do istinske institucije koja je prigrlila evropsku demokratiju i koja je izraz evropskog javnog mnjenja“, izjavila je na plenarnoj sednici u septembru predsednica parlamenta, Maltežanka Roberta Mecola.

„Danas smo, sa ilegalnim ratom koji traje u Ukrajini i koji razara, ubija i potkopava političku volju naroda, svesniji nego ikada značaja očuvanja demokratskog glasa građana i demokratskih vrednosti koje ovaj parlament simboliše“, rekla je Mecola.

U sadašnjem, devetom sazivu, Evropski parlament ima 705 poslanika iz 27 zemalja, i ima 24 zvanična jezika.

Po broju poslanika, sa 182 mandata, najjača je politička grupa Evropska narodna partija (EPP), koja okuplja evropske demohrišćanske i konzervativne stranke. Sledi, sa 154 poslanika, poslanička grupa Progresivne alijanse socijalista i demokrata.

Na trećem mestu je sa 108 poslanika liberalna grupa Obnovimo Evropu, naslednica Alijanse liberala i demokrata za Evropu (ALDE), a na četvrtom sa 74 poslanika grupa Zeleni-Evropski slobodni savez (Greens/EFA), koju čine ekološke i regionalne partije.

Prvi direktni izbori za Evropski parlament održani su u junu 1979. godine u tadašnjih devet članica i predsednica tog parlamenta, sa 402 poslanika, postala je Francuskinja Simon Vej. U parlamentu žene u sadašnjem sazivu imaju 40 odsto mandata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari