Hiljadama izbeglica preti opasnost da ostanu na ulici 1Foto: EPA-EFE/ VANGELIS PAPANTONIS

Hiljadama izbeglica preti opasnost da ostanu bez krova nad glavom nakon iznenadnog prekida programa koji je finansirala Evropska unija, a kojim je pružana novčana pomoć i privremeno sklonište za ljude kojima je dodeljen azil u Grčkoj.

Od humanitarnih grupa stiže sve više žalbi usled strahovanja da će se više od dve hiljade muškaraca, žena i dece suočiti sa bedom ako se nešto ne preduzme.

„Izuzetno je zabrinjavajuće da priznate izbeglice u Grčkoj budu izbačene na ulicu usred pandemije“, rekao je Imogen Sadberi, direktor politike i aktivizma u Evropi u Međunarodnom spasilačkom komitetu (IRC), prenosi Gardijan.

„Bez neophodne dokumentacije, pristupa informacijama, znanja jezika ili drugih sposobnosti potrebnih da postanu nezavisni u ozbiljnoj su opasnosti da ostanu bez krova nad glavom i posla.“

Pošto su ostale bez ikakve sigurnosne mreže, porodice prisiljene da napuste organizovani smeštaj poslednjih nekoliko nedelja su spavale na otvorenom u parkovima i na trgovima.

Ugovori za smeštaj priznatih izbeglica u hotelima u okviru programa „Filoksenija“, koji je finansirala EU prvo su istekli u decembru, a isti primer su potom sledili drugi hoteli u januaru i februaru.

Oko 750 muškaraca, žena i dece treba da predstojećih dana napuste privremeni smeštaj, pošto je program konačno završen, saopštio je IRC.

„Ono što vidimo odražava celokupni nedostatak nacionalne politike za integraciju, što je na neverovatan način i dalje problem toliko mnogo godina pošto je kriza počela“, rekao je Lefteris Papajanakis, koji je fokusiran na pitanja izbeglica u nevladinoj organizaciji „Solidarnost sada“.

„To su slike koje smo viđali ranije i koje ćemo viđati ponovo ukoliko se ne ulože ozbiljni napori da se ti ljudi uključe u naše društvo.“

Integracija, kako se procenjuje, 80.000 izbeglica u Grčkoj, sada se smatra najvećim izazovom za zemlju koja je dugo na prvoj lini borbe sa prilivom migranata iz Azije, Afrike i sa Bliskog istoka.

Od početka mandata u julu 2019. grčka vlada desnog centra je akcenat stavljala na ubrzavanje procedure za obradu zahteva za azil i na rasterećivanje prenatrpanih izbegličkih kampova na egejskim ostrvima tako što je izbeglice kojima je dodeljen azil prebacivala na kopneni deo Grčke.

Prema zakonu čiji je cilj da se oslobodi prostor u prijemnim centrima na ostrvima, priznate izbeglice imaju na raspolaganju samo mesec dana da postanu samostalne za život i da iz organizovanog smeštaja pređu u životni prostor koji mogu same da plaćaju. Pošto ne govori grčki, ogromna većina ima program da se integriše.

Agencija UN za izbeglice je više puta izrazila zabrinutost zbog toga što se pružanje pomoći završava preuranjeno.

Pristup zaposlenju i sistemu socijalne zaštite im je često otežan zbog problema u rešavanju jednostavnih pitanja kao što su otvaranje bankovnog računa i izdavanje poreskog identifikacionog broja, a ti problemi se dodatno produbljuju zbog pandemije.

Priznate izbeglice teorijski mogu da putuju u druge delove Evrope, ali prema zakonu EU, mogu da ostanu u drugoj državi članici samo tri meseca nakon kojih rizikuju da budu vraćeni u Grčku.

Administracija grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa je saopštila da će uskoro objaviti nacionalnu strategiju za integraciju.

Upitan za komentar u vezi sa rizicima zbog zatvaranja hotela za izbeglice, Manos Logotetis, visoki zvaničnik u grčkom ministarstvu za migraciju, rekao je da Atina postupa po planu.

„Uvek je važilo da će program ‘Filoksenija’ biti prekinut u fazama. Nailazili smo na odobravanje EU koja nam je čestitala ne samo što smo to izvršavali, već što smo to obavljali na vreme“, rekao je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari