Kandidatkinja za predsednika SAD Hilari Klinton usprotivila se nedavno potpisanom sporazumu o Transpacifičkom partnerstvu (TPP) koji se smatra velikim dostignućem predsednika SAD Baraka Obame. Istorijskim trgovinskim sporazumom obuhvaćeno je 12 zemalja duž obale Pacifika, uključujući SAD, Australiju i Japan. Klintonova je naglasila da je u sporazumu mnogo „pitanja ostalo bez odgovora“ i da se njime ne ispunjavaju „visoki kriterijumi“ koje je ona postavila.


„Nisam za ono što sam saznala o tome“, rekla je Klintonova. Bivša državna sekretarka SAD pridružila se svojim rivalima za demokratsku nominaciju – Berniju Sendersu i Martinu Omaliju – koji se takođe protive sporazumu. Za sporazum je bilo potrebno pet godina pregovora, a njime bi trebalo da bude regulisano 40 odsto svetske ekonomije.

Protivljenje Klintonove TPP-u manje od nedelju dana nakon prve debate demokrata će odmah biti sagledavano u kontekstu predsedničke politike demokrata, ocenjuju analitičari. Berni Senders, senator iz Vermonta, koji je više puta osudio trgovinski sporazum, ocenivši ga kao štetan za američke radnike i okruženje, Klintonovu stavlja pred iznenađujuće veliki izazov populističke levice. On će najverovatnije istaknuti tu temu u kampanji i iskoristiti je protiv bivše državne sekretarke, koja je ranije sporazum hvalila kao „zlatni standard“ za sve trgovinske pregovore. Pošto se distancira od TPP-a, Klintonova bi mogla da očekuje težeg rivala – potpredsednika SAD Džoa Bajdena.

Bajden daje sve više nagoveštaja da će se kandidovati za predsednika, a s obzirom na njegovu aktuelnu poziciju, biće mu izuzetno teško da se usprotivi jednoj od ključnih stavki Obamine predsedničke zaostavštine. Okosnicu Bajdenove kampanje će najverovatnije činiti sindikalna podrška, odnosno radnička klasa, koja je segment izbornog tela demokrata koji se žestoko protivi novim trgovinskim sporazumima.

Klintonova je rekla da će podržati samo onaj trgovinski sporazum kojim se pomažu američki radnici. „Od samog početka govorim da je trebalo da uspostavimo sporazum kojim će se otvoriti dobra radna mesta za Amerikance, podići plate i unaprediti naša nacionalna bezbednost, a još uvek verujem da je to visoki kriterijum koji moramo da ispunimo“, rekla je ona. Obama, kome je postizanje sporazuma najveće ekonomsko dostignuće tokom drugog mandata, rekao je da će se njime stvoriti pravična osnova za sve američke radnike. „Sporazum podrazumeva najveće obaveze prema radnoj snazi i okruženju u odnosu na sve druge sporazume u istoriji“, rekao je Obama pošto je sporazum postignut.

Spekulacije o potencijalnoj predsedničkoj kandidaturi Bajdena podgrejala je i vest da je grupa koja zagovara ulazak potpredsednika SAD u trku za predsednika objavila prvu reklamu kojom se promoviše Bajden, a koji će, kako se navodi, svoju odluku o kandidaturi saopštiti do kraja meseca. Spot od 90 sekundi objavila je grupa „Draft Bajden“, politička grupacija koja nije u direktnoj vezi s potpredsednikom. U spot pod nazivom „Moje iskupljenje“ je uvršten i Bajdenov govor o tome kako se nosi s porodičnom tragedijom, kao i njegove porodične fotografije. Bajden, međutim, sumnja da ima „emocionalnu energiju“ da se kandiduje nakon smrti sina, koji je umro u maju od raka na mozgu. Deo analitičke javnosti ocenjuje da on neće moći da dobije dovoljnu finansijsku podršku za kampanju, s obzirom na to da bi se kasno priključio izbornoj trci. Bajden se kandidovao za predsednika SAD i 1988. i 2008. On je doživeo još jednu porodičnu tragediju kada su mu prva supruga i ćerka poginuli u saobraćajnoj nesreći 1972.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari