EU će pokušati da se dogovori o novoj vojnoj pomoći Ukrajini početkom marta, Kaja KalasFoto: AP Photo / Virginia Mayo

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Kaja Kalas posetom Beogradu gde je stigla u sredu veče započela je svoju turneju po Zapadnom Balkanu. Posetiće još i Kosovo i Severnu Makedoniju.

Kako zvanično najavljuje Evropska služba za spoljne poslove (EEAS), Kalas će se u Beogradu sastati sa predstavnicima vlasti, opozicije, ali i studenata i civilnog društva, dok će danas održati samostalnu konferenciju za štampu.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučiće sinoć se na svom profilu na Instagramu pohvalio da je imao „otvoren razgovor o ključnim geopolitičkim temama, bezbednosnoj situaciji u regionu, evropskom putu Srbije i dijalogu Beograda i Prištine“.

„Razgovarali smo i o procesu usklađivanja Srbije sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Uveren sam da Srbija, kao država koja teži članstvu u Evropskoj uniji, ima kapacitet da doprinese očuvanju mira, stabilnosti i zajedničkih evropskih vrednosti, uz očuvanje svojih vitalnih nacionalnih interesa“, dodao je između ostalog.

Vučić je uoči njenog dolaska rekao da se neće skrivati ispod stola kada ona ponovo bude insistirala na osudi njegovog odlaska u Moskvu na Dan pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu.

Tvrdio je da je Kalas bila jedina na samitu Evropske političke zajednice u Tirani koja je javno osudila njegov odlazak u Rusiju.

Ko je Kaja Kalas?

Kada je pre godinu dana nasledila Žozepa Borelja na mestu šefa diplomatije EU očekivalo se da će mlada, temperametna i energična Kaja Kalas srediti tromi odsek EU koji kroji spoljnu politiku Unije.

Teško je izdvojiti da li se za ovih godinu dana išta promenilo u spoljnoj politici EU prema autokratama čije vojske čine ratne zločine i onima koji tvrde da su za EU, a otvoreno sarađuju sa sankcionisanim režimima.

Imajući u vidu i iskustvo njene porodice i traume iz perioda Sovjetskog Saveza, Kalas je prilično iznenadila kada je 31. martra ove godine kazala da bi  „Rusiju trebalo da pokaže dobru volju i pristane na prekid vatre u Ukrajini“.

Iako se jasno odredila na početku ruske invazije na Ukrajinu, iznenađuje to što je očekivala dobru volju od Putina.

Pet dana pre ruske invazije, objasnila je kako Putin igra: „On zahteva maksimum za nešto što nikada nije bilo njegovo, preti ultimatumima i eskalira kada ne ide po planu“.

Inače, Kaja Kalas je prošle godine stavljena na poternicu Rusije zbog „neprijateljskih postupaka protiv ruskog istorijskog nasleđa“.

Kada je reč o Pojasu Gaze, njen prethodnik Žozep Borelj nije štedeo kritike na račun vojnih akcija Izraela.

Izraelski mediji su isticali nezadovoljstvo prema Borelju, koga su opisali kao „glasnog kritičara“ Izraela, preneo je DW.

Prema zakonodavcima EU, estonskim stručnjacima i izraelskim insajderima, od Kalas se očekivalo da usvoji uravnotežen pristup i vodi se stavovima država članica.

Ispostavilo se da je tako, bar do sada. Kalas je u martu ove godine posetila Izrael i nazvala tu državu „veoma dobrim partneromn“. To je izazvalo žestoke osude u Evropskom parlamentu.

Ipak, nedavno  je „zapretila“ preispitivanjem trgovinskog sporazuma EU sa Izraelom zbog, kako je kazala, „katastrofalne“ situacije u Gazi.

Zanimljivo je da je Kalas 2023. bila zainteresovana da preuzme vodeću funkciju u NATO.

Govoreći na Odbrambenom samitu, koji je tada organizovao Politiko, u Vašingtonu, Kalas je rekla da bi želela da se nađe u krugu kandidata za naslednika tadašnjeg generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga.

Kalas je rekla da veruje da će Ukrajina na kraju uspeti da odbije rusku invaziju. Ona je odbacila tvrdnje da je sukob u ćorsokaku, rekavši da takve analize stanja na ratištu služe ruskim interesima.

„To ide u njihovu korist, nemojmo upasti u tu zamku“, kazala je Kalas i naglasila da je Ukrajini za odbranu ključna pomoć Amerike.

Kaja Kalas je rođena 18. juna 1977. godine u Talinu. Po obrazovanju je advokatica.

Liderka je Reformske partije Estonije od 2018. godine, a bila je poslanica od 2011. do 2014. pre nego što je izabrana u Evropski parlament, gde se specijalizovala za tehnologiju i pravo konkurencije.

Vratila se u estonski parlament kao prva žena liderka reformi. Za premijerku je izabrana 2021. godine.

Opozicija je 2023. tražila njenu ostavku na mesto premijerke nakon skandala oko preduzetničkih aktivnosti njenog supruga Arva Halika, koji posluje u Rusiji.

Ona je odgovorila da njen muž nije uradio ništa loše i da se u slučaju njegovih preduzetničkih aktivnosti ne može govoriti o saradnji sa Rusijom.

„Delatnost Stark Logistics-a u Rusiji je prekinuta i sada uslugu pruža samo jedna estonska kompanija, koja obustavlja proizvodne aktivnosti u Rusiji, a ovaj proces je u završnoj fazi“, dodala je i naglasila da „Stark Logistics“ nije prekršila nikakve sankcije ili nepisana pravila.

Kalas priznaje da njena porodična istorija oblikuje njen pogled na Rusiju, kao i kod mnogih Estonaca.

Tokom sovjetske junske deportacije 1941. godine, njena majka Kirsti, imala je samo šest meseci kada je deportovana u Sibir sa svojom majkom i bakom.

Njima je dozvoljeno da se vrate u Estoniju tek 10 godina kasnije. Njena majka se udala za Sima Kalasa, koji je bio premijer Estonije od 2002. do 2003. i evropski komesar deceniju do 2014.

Kalas je bila na vlasti nešto više od godinu dana kada je Putin započeo invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.

Rat je nastavio da dominira tokom njenog mandata, a njeni stavovi o Putinu i Rusiji podigli su joj globalnu reputaciju.

Kada su drugi, poput Emanuela Makrona, tvrdili da postoji šansa da se Putin odvrati od napada na Kijev, Kalas je bila uverena da je odvraćanje uzaludno.

Jedna od velikih prednosti Kalasove je jasnoća njenih vrednosti i očigledno odsustvo sumnje sa kojom ih ona pretvara u politiku, piše Gardijan.

Ona zna šta misli i zna kako to da kaže, i može to da radi tečno na mnogim jezicima, uključujući francuski, engleski, finski, ruski i, naravno, estonski.

Nije iznenađujuće što će neko njeno imenovanje, jasna izjava Rusiji, smatrati rizikom, posebno u vreme razdora oko Ukrajine.

Ona je svesna da različite istorije i geografije utiču na poglede različitih zemalja. Ukrajina može da bude glavni izazov za Evropu, što baltičke države previše dobro znaju. Ali Kalas zna da će morati da bude sposobna da razgovara o Bliskom istoku, Kini, Latinskoj Americi i Africi.

Dolazi iz Estonije, male zemlje od 1,4 miliona stanovnika. Kako tvrdi, Estonija, koja se žestoko borila za svoju slobodu od Sovjetskog Saveza i da njen glas bude poštovan u Briselu, nema želju da preda vlast evropskim velikanima.

Za Arva Halika se udala 2018.

Bila je udata za Rumeta Ligera od koga se razvela 2006.

Majka je dva sina i ćerke.

Tečno govori francuski, engleski, finski i ruski.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari