„Mama, molim te, samo me ubij“: Svet skreće pogled sa užasa u Mjanmaru 1foto: EPA-EFE/STRINGER

Bhone Taiza je bio je nestrpljiv da krene u školu. Slomljena ruka zadržala je sedmogodišnjaka kod kuće dok su druga deca bila počela sa nastavom. Ali sada kada mu je gips skinut, jedva je dočekao da im se pridruži, piše CNN u telstu povodom dve godine od puča u Mjanmaru.

Njegova majka, Thida Vin, i dalje je bila zabrinuta. „Samo ostani kod kuće danas“, seća se da je rekla svom sinu trećeg dana u školi prošlog septembra – ali on je ipak otišao.

Nekoliko sati kasnije, došlo je do vazdušnog udara.

Tida Vin je bila kod kuće, u centralnom regionu Sagaing u Mjanmaru, kada su vojni helikopteri počeli da pucaju iz „teškog oružja“ uključujući mitraljeze u blizini njene kuće, rekla je ona. Sklonila se dok pucnjava nije prestala, a onda je mahnita odjurila do obližnje škole. Konačno je pronašla Bhonea u učionici, jedva živog u lokvi krvi, pored tela druge dece.

Dvaput me je pitao: ‘Mama, molim te, samo me ubij’, rekla je. „Bio je u velikim bolovima.“ Okružena naoružanim vojnicima mjanmarske vojske koji su preplavili školski krug, ona je povukla Bhonea u krilo, moleći se i dajući sve od sebe da ga uteši dok nije umro.

Bio je jedna od najmanje 13 žrtava, uključujući sedmoro dece, u napadu u septembru – i među hiljadama ubijenih širom zemlje otkako je vojska preuzela vlast u puču 1. februara 2021.

Hunta je zbacila demokratski izabranu liderku Aung San Su Ći, koja je kasnije osuđena na 33 godine zatvora tokom tajnih suđenja; razbio proteste protiv državnog udara; uhapšeni novinari i politički zatvorenici; i pogubio nekoliko vodećih prodemokratskih aktivista, što je izazvalo osudu Ujedinjenih nacija i grupa za ljudska prava.

Dve godine kasnije, ovu državu jugoistočne Azije potresaju nasilje i nestabilnost. Ekonomija je propala sa nestašicom hrane, goriva i drugih osnovnih zaliha.

Duboko u džungli, pobunjeničke grupe su preuzele borbu do vojske. Među njima je mnogo tinejdžera i novopečenih diplomaca, čije je živote i ambicije preokrenuo rat kojem se ne nazire kraj.

Školski štrajk

Mesecima nakon puča, milioni ljudi širom Mjanmara učestvovali su u protestima, štrajkovima i drugim oblicima građanske neposlušnosti, ne želeći da se odreknu sloboda stečenih tek nedavno u okviru demokratskih reformi koje su usledile posle decenija brutalne vojne vladavine.

Dočekao ih je krvavi obračun u kojem su civili streljani na ulici, kidnapovani u noćnim racijama i navodno mučeni u pritvoru.

„Mama, molim te, samo me ubij“: Svet skreće pogled sa užasa u Mjanmaru 2
foto: EPA-EFE/STRINGER

CNN se obratio vojsci Mjanmara za komentar. Ranije je u državnim medijima tvrdio da koristi „najmanju silu“ i da se pridržava „postojećih zakona i međunarodnih normi“.

Od puča, najmanje 2.900 ljudi u Mjanmaru je ubijeno od strane trupa hunte i više od 17.500 uhapšeno, od kojih je većina i dalje u pritvoru, prema zagovaračkoj grupi Udruženja za pomoć političkim zatvorenicima (AAPP).

Iako su masovni protesti izbledeli, optužbe o zločinima vojnih trupa – uključujući štrajk u školama u selu Let Iet Kone – nastavljaju da se pojavljuju.

Dav Aie Mar Sve, učiteljica u školi, rekla je da je uvela učenike u učionice dok su se vojni helikopteri približavali, neposredno pre nego što se užas spustio.

Vazdušni napad je pogodio krov, ostavljajući krhotine koje su padale svuda oko njih. Soba se napunila tamnim dimom – a onda su stigli vojnici.

„Mama, molim te, samo me ubij“: Svet skreće pogled sa užasa u Mjanmaru 3
foto: EPA-EFE/NYUNT WIN

Počeli su da „pucaju u školu sat vremena bez prestanka… sa namerom da nas sve pobiju“, rekla je ona za CNN.

Svoje učenike je gurnula pod krevete da bi se zaštitili, ali od toga nije bilo nikakve koristi. Jedna mlada devojka je upucana u leđa. Dok je uzalud pokušavala da zaustavi krvarenje, podsticala je svoje uplakane učenike: „Pomolite se, jer nas samo Bog sada može spasiti.

Kada je pucnjava završena, vojnici su naredili da svi izađu, rekla je. Učenici su se skupili na školskom terenu dok su vojnici upali u ostatak sela i hapsili, rekla je Dav Aie Mar Sve. Sećala se da je videla Bhone Tajzu među ranjenicima.

Vlada nacionalnog jedinstva (NUG), administracija u senci smenjenih poslanika Mjanmara, saopštila je da je 20 učenika i nastavnika uhapšeno nakon vazdušnih napada.

Nije jasno šta im se dogodilo. CNN nije mogao nezavisno da proveri detalje incidenta.

U to vreme, portparol vojske rekao je da su vladine snage ušle u selo Let Iet Kone kako bi očistile pobunjeničke „teroriste“ i optužio Kačinsku vojsku nezavisnosti, pobunjeničku grupu, i Snage narodne odbrane (PDF), krovnu organizaciju naoružanih gerilaca, za korišćenje dece kao „živog štita“.

Thida Vin i Dav Aie Mar Sve su demantovali ove tvrdnje. „Ovde nema PDF-a, niti snimanja (urađenog pomoću PDF-a)“, rekao je učitelj. „(Vojska) puca na nas bez ikakve svrhe ili istraživanja.“

Za neke ožalošćene roditelje, agonija zbog gubitka dece bila je pojačana time što im je uskraćeno pristojno opraštanje.

Nakon štrajka, dvojica stanovnika, koji su odbili da budu identifikovani zbog straha za svoju bezbednost, rekli su da je vojska odnela tela i sahranila ih u drugom mestu udaljenom nekoliko kilometara.

Tida Vin je potvrdila ovaj izveštaj, rekavši da je plakala i molila vojnike da „puste da sama sahranim sina“… ali su ga odveli. Kada je sledećeg dana kontaktirala vojnog komandanta, on je rekao da je Bhone već kremiran. Do danas nije sakupila njegov pepeo, rekavši da neće potpisati nikakve dokumente koje je izdala hunta koja je ubila njenog sina.

„Mama, molim te, samo me ubij“: Svet skreće pogled sa užasa u Mjanmaru 4
foto: EPA-EFE/NYUNT WIN

„Nemam reči… moje srce je slomljeno na komade“, rekla je.

Od srednje škole do borbenih linija

Između ovih velikih napada, svaki dan se odvijaju manje bitke između vojnih i pobunjeničkih grupa koje su se pojavile širom zemlje, udružujući se sa davno uspostavljenim etničkim milicijama.

Neke od ovih grupa efektivno kontrolišu delove Mjanmara van domašaja hunte – a mnoge se sastoje od mladih dobrovoljaca koji su ostavili porodice i prijatelje, jer je, kako kažu, zbog budućnost njihove nacije.

Šan Lej, 20, bio je maturant kada se puč dogodio. Sada provodi dane na prvim linijama fronta kao član MoeBie PDF Rescue Team-a, male grupe borbenih medicinara koja leči i evakuiše povređene PDF borce u istočnom Mjanmaru.

To može biti opasan posao; Šan Lej se prisetio jednog slučaja kada su vojnici pucali na njihovo vozilo i uništili ga, primoravajući tim da skoči iz automobila i pobegne na sigurno.

Još jedan član spasilačkog tima, Rosalin, bivša medicinska sestra, opisala je kako se jednom skrivala u nečemu što je trebalo da bude tajna klinika. Zgrada je bila okružena vojnicima hunte, a avioni su kružili iznad njih, tako da je tim čekao da padne noć kako bi mogli da pobegnu u mraku. „Mislila sam da ću umreti i bila sam spremna da se odreknem svog života“, rekla je.

CNN poziva Šan Lej i Rozalin njihovim „revolucionarnim imenima“, pseudonimima koje mnogi u pokretu otpora usvajaju radi svoje bezbednosti.

Video snimci njihovih svakodnevnih operacija, koje deli spasilački tim, otkrivaju improvizovane alate i izdajničke uslove. Često ne nose šlemove ili zaštitnu opremu, izbegavaju pucnjavu samo u japankama, majicama, dugim pantalonama i rančevima.

Snimci prikazuju grupu koja nosi povređene borce na kamenitim zemljanim stazama i pruža medicinsku negu tokom neravnih vožnji kamionetima; ponekad nemaju ništa više od prokuvane vode za sterilizaciju rana, rekla je Rosalin.

Kada borbe utihnu, leče povređene civile raseljene iz svojih domova i dele hranu.

Njihove poslove otežavaju udaljeni tereni, nestabilne telekomunikacije i nepredvidive opasnosti. Kada su u januaru razgovarali sa CNN-om preko Zoom-a, išli su na veću nadmorsku visinu radi bolje telefonske usluge i kasnili su nakon što su odgovorili borcu za PDF koji je izgubio nogu nagazivši na nagaznu minu.

Rosalin je rekla da im hunta nije ostavila drugog izbora osim da uzvrate nakon što su ugušili njihove mirne proteste.

„Znamo da ćemo možda morati da se odreknemo života. Ali ako se ovako ne borimo, onda znamo da nećemo dobiti demokratiju, a to je ono što želimo“, rekla je ona. „Sve dok je ova diktatura prisutna, a mi nemamo demokratiju, ova revolucija će se nastaviti.

Čak i oni koji nisu na prvoj liniji fronta našli su druge načine da se odupru; postoje podzemne bolnice i škole koje rade van pogleda hunte, a ljudi su bojkotovali robu ili usluge povezane sa huntom.

„To je izvanredna, izuzetna demonstracija hrabrosti i odlučnosti ljudi“, rekao je Tom Endrjuz, specijalni izvestilac UN za situaciju ljudskih prava u Mjanmaru.

Protiv kvota

Međutim, uprkos najboljim naporima pobunjenika, to je očajnički nejednaka borba. A posle dve godine sukoba, njihova sredstva i resursi se smanjuju.

„Ranije smo imali svoje kuće i lonce, imali smo svoj pirinač, imali smo nešto našeg novca“, rekla je Rosalin. „Ali morali smo da napustimo svoje domove i da živimo u džungli.“ Pronalaženje hrane i smeštaja je izazovno, dodala je ona.

Šan Lej rekao je da su neki ljudi prodali svoje kuće i zemlju da bi kupili oružje i metke – ali to još uvek nije dovoljno, a težak put je pred nama.

Borbe su sada „nasilnije“, rekao je on. „(Hunta) koristi veće oružje nego ranije.

Resursi su mali i u drugim pobunjeničkim bazama, sa snimcima iz istočne države Karenni u Mjanmaru koji pokazuju obuku uniformisanih omladinaca u planinama, pravljenje domaće municije u radionicama u džungli i skladištenje metaka u frižiderima.

Slike su daleko od vojnog moćnog arsenala tenkova i ratnih aviona.

Hunta je demonstrirala svoju razornu vatrenu moć samo nekoliko nedelja nakon napada na školu, jednim od najsmrtonosnijih vazdušnih napada u istoriji.

Gomile su se okupile u regionu A Nang Pa u severnoj državi Kačin u Mjanmaru da proslavi 62. godišnjicu Organizacije nezavisnosti Kačin (KIO), političkog krila pobunjeničke Vojske nezavisnosti Kačin (KIA).

Iako je događaj organizovao KIO, bio je namenjen javnosti, a pozvani su umetnici, pevači, verske ličnosti i lideri industrije, rekao je biznismen koji je prisustvovao. On je opisao dan praznika, kada su se ljudi kupali u potoku, igrali golf i jeli rezance ispod tikovine pre nego što su gledali muzički nastup poznatog pevača.

„Mama, molim te, samo me ubij“: Svet skreće pogled sa užasa u Mjanmaru 5
foto: EPA-EFE/STRINGER

Kada se vazdušni napad dogodio, „Bilo je to kao smak sveta“, rekao je biznismen. Snimak trenutka udara, koji je KIO podelio sa CNN-om, prikazuje ljude kako sede oko stolova okrenuti prema bini kada je došlo do zaslepljujuće svetlosti i glasnog udara – praćenih blescima narandžaste svetlosti, a zatim mrak.

„Čuo sam ljude kako plaču, govore i stenju“, rekao je biznismen. „Stajao sam u užasnoj sceni.“ Činilo se da su tela svuda; video je ljude zarobljene ispod ruševina i neke koji su izgubili udove.

Video snimci posledica pokazuju zgrade pretvorene u ruševine i vreće za leševe poređane na zemlji.

CNN ne imenuje biznismena zbog njegove bezbednosti.

U štrajku je poginulo do 70 ljudi, navodi KIO. CNN ne može nezavisno da potvrdi broj.

Kada je CNN zatražio komentar od hunte u vezi sa napadom, CNN-ov e-mail – i zvaničan odgovor – objavljeni su u vladinim novinama Global Nev Light of Mianmar. Vojni portparol general-major Zav Min Tun preuzeo je odgovornost za napad, nazvavši ga neophodnom vojnom operacijom usmerenom na „brlog u kojem su se krili neprijatelji i teroristi“. Takođe je tvrdio da vojska „nikada nije napala civile“, nazivajući takve izveštaje „lažnim vestima“.

Lideri KIO-a ovo poriču. Kažu da je mesto bilo dan hoda od najbližeg bataljona KIA, a iako su neki članovi KIO bili u uniformama na događaju, nisu nosili oružje ili vojnu opremu.

Endruz, specijalni izvestilac UN, takođe je doveo u sumnju tvrdnju hunte da ne napada civile. „Ta izjava je apsurdna“, rekao je za CNN u januaru. „Postoje jasni dokazi koje imamo o vazdušnim napadima na sela.

Neizvesna budućnost

Dok se milioni civila u Mjanmaru bore sa svojom mračnom realnošću posle puča, veliki deo sveta gleda na drugu stranu.

„Prošle su dve godine razaranja vojne hunte i vojske u ratu sa sopstvenim narodom“, rekao je Endruz. „Videli smo 1,1 milion ljudi raseljenih, više od 28.000 uništenih domova, hiljade ljudi je ubijeno.

Ekonomija je u slobodnom padu, a BDP Mjanmara se smanjio za 18 odsto u 2021. Dok Svetska banka predviđa blagi porast na rast od 3 odsto u 2022. godini, neki stručnjaci kažu da je ovo „divlje preoptimistično“.

Prošle godine je oko 40 odsto stanovništva živelo ispod granice siromaštva, „pokrenuvši skoro deceniju napretka u smanjenju siromaštva“, saopštila je Svetska banka prošlog jula. Cene osnovnih dobara poput hrane i goriva su naglo porasle.

„Mama, molim te, samo me ubij“: Svet skreće pogled sa užasa u Mjanmaru 6
foto: EPA-EFE/NYUNT WIN

Ali mala podrška je došla spolja. Evropski parlament je 2021. godine usvojio predlog kojim se podržava NUG kao „jedini legitimni predstavnici demokratskih želja naroda Mjanmara“, i ostaje jedno od retkih mesta koje je to učinilo. Ali vojna pomoć nije usledila.

Iako su Evropska unija i druge vlade obezbedile sredstva za humanitarnu pomoć, pomoć je i dalje ograničena. Grupe kao što je Crveni krst kažu da su njihove operacije na terenu ometale borbe i finansijski izazovi. U decembarskom izveštaju, Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) je saopštila da je njen plan odgovora za Mjanmar „drastično nedovoljno finansiran“ i iznosi 290 miliona dolara od potrebnih 826 miliona dolara.

Konflikt je „zaboravljen“, rekao je Endruz, upoređujući prigušeni odgovor međunarodne zajednice na Mjanmar naspram žurbe da se obezbedi oružje, finansijska i druga pomoć Ukrajini u njenom ratu protiv Rusije.

Ukrajinski model bi se mogao primeniti na Mjanmar, dodao je on – ne u smislu uvoza oružja, već u preduzimanju „koordinisanih akcija kao što su ekonomske sankcije koje ciljaju na izvor prihoda hunte, koje ciljaju njihovo oružje, koje ciljaju sirovine koje oni“ koristi za pravljenje oružja unutar zemlje.”

Endruz je ukazao na znake da se i hunta bori, što čini međunarodnu pomoć još važnijom za preokret. Postoje izveštaji da vojska kontroliše manje od polovine zemlje i da njene operacije pate od finansijskih poteškoća, delom zahvaljujući sankcijama koje su već na snazi, rekao je on. Ali potrebno je još više.

„Ako (sukob) ostane u senci međunarodne pažnje, onda izričemo smrtnu kaznu neizrecivom broju ljudi“, upozorio je Endruz.

Thida Vin, majka Bhone Taize, imala je sličnu molbu. Ona i dalje tuguje zbog gubitka sina kojeg je opisala kao marljivog, inteligentnog i ljubaznog, za koga je „dala toliko nade“.

„Želim da zamolim svet da nas podrži kako smrt naše dece ne bi bila uzaludna“, rekla je ona. „Hoćeš li samo skrenuti pogled sa nas? Koliko dece mora da rizikuje svoje živote?“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari