Međunarodni krivični sud traži dodatni novac za gonjenje Putina i drugih ruskih ratnih zločinaca u Ukrajini 1Foto: EPA-EFE/PAVEL BEDNYAKOVSPUTNIK

Karim Kan, tužilac Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, izjasniće se danas za dodatni novac za gonjenje ruskih ratnih zločina u Ukrajini, uključujući potencijalno krivično gonjenje Vladimira Putina zbog nadgledanja otmice dece iz Ukrajine u Rusiju, piše Gardijan.

Kan je napravio dramatičan potez protiv ruskog predsednika prošle nedelje uoči konferencije u Londonu koju su zajedno organizovali Velika Britanija i holandska vlada sa ciljem prikupljanja novca za finansiranje istražnog rada MKS-a za ratne zločine u Ukrajini.

Budžet MKS-a nije povećan iako ima 40 istražitelja koji rade u Ukrajini.

Putinova poternica bi takođe mogla da ublaži rastuće zahteve Ukrajine i nekih stručnjaka za međunarodno pravo da se uspostavi specijalni tribunal za rešavanje zločina tokom agresije Rusije.

Kan, britanski sudija, uvek je insistirao da MKS ima potrebna ovlašćenja da procesuira ulogu ruskog rukovodstva u ratu.

Međutim, kritičari kažu da postoji jaz u odgovornosti i da bi specijalni tribunal bio efikasnije sredstvo jer ne bi trebalo da dokazuje uzročnu vezu između pojedinačnih specijalnih ratnih zločina i ruskog rukovodstva.

Više od 40 zemalja prisustvuje konferenciji čiji su domaćini zamenik premijera Velike Britanije Dominik Rab i holandski ministar pravde i bezbednosti Dilan Ješilgoz-Zegerijus.

Velika Britanija daje dodatnih 395.000 funti za finansiranje rada MKS-a.

Prisustvovaće Denis Maliuska, ukrajinski ministar pravde i Andrij Kostin, generalni tužilac Ukrajine.

Neke vodeće zemlje, uključujući Veliku Britaniju, još nisu podržale ideju o specijalnom tribunalu, bojeći se da bi to moglo da ugrozi rad MKS-a koji je još uvek u fazi.

Odluka MKS-a da goni Putina ima mali neposredni uticaj jer Rusija nije potpisnica Rimskog statuta i ne priznaje autoritet suda.

U teoriji, zemlje potpisnice bi bile u obavezi da uhapse Putina ako je kročio na njihovo tlo.

Putin ne putuje mnogo, ali bi trebalo da prisustvuje samitu Briksa Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike u Južnoj Africi tokom leta.

Portparol južnoafričkog predsednika Sirila Ramafoze rekao je u nedelju da je svestan svojih odgovornosti.

U praksi, Južna Afrika je u prošlosti ignorisala naloge za hapšenje, uključujući i nalog za bivšim sudanskim predsednikom Omarom al-Baširom, koji je posetio zemlju 2015.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari